Nakon otvaranja stečaja u Koksno hemijskom kombinatu (KHK) Lukavac postalo je jasno da će naša država ostati bez većinskog udjela u vlasništvu GIKIL-a, koji je KHK kao državna kompanija osnovao zajedno sa kompnijom GSHL, u vlasništvu Indijaca Pramoda Mittala.
Upravo je udio u GIKIL-u najatraktivniji dio KHK, tako da ne treba sumnjati da će zainteresiranih za kupovinu biti.
– Stečaj su pokrenuli povjerioci, odnosno oni kojima je KHK ostao dužan, nezvanično je u pitanju nekoliko fizičkih lica. Stečaj je u početanoj fazi i 15. marta je objavljen oglas za sve povjerioce da prijave svoja potraživanja. Ispitno ročište na Općinskom sudu Tuzla zakazano je za 20. maj i tek tada ćemo znati koliki je tačno dug KHK, a koliko KHK potražuje od nekih drugih kompanija – kaže stečajni upravnik u KHK Hajrudin Kunalić.
KHK je do otvaranja stečaja imao samo šest zaposlenika i oni su zaključno sa 28. februarom poslani na Biro za zapošljavanje, među njima i bivši direktor KHK Zuhdija Hasanhodžić.
– Prema upisanim podacima, knjigovodstvena vrijednost KHK je 85 miliona marka, a dugovi nisu ni 15 miliona. Međutim, to nije važno u stečajnom postupku, u kojem je mjerilo koliko neko ponudi za određeni dio imovine – kaže Zuhdija Hasanhodžić, bivši direktor KHK.
I prije stečaja je bilo stranih kompanija zainteresiranih za udio u GIKIL-u, a hoće li oni svoj isnteres iskazati u predostojećem postupku tek treba vidjeti.
– Osnivački kapital GIKIL-a iznosi 106 miliona maraka. Od toga je KHK ima 69,73 posto i izvršio je sve svoje obaveze po ugovoru. GSHL kao drugi osnivač ima ostatak. GSHL-u su aneksom na ugovor o osnivanje kompanije data većinska upravljačka prava.
Podsjećamo, Vlada TK je 2003. godine, u ime državne kompanije KHK, potpisala ugovor o strateškom partnerstvu sa GSHL-om i dala mu na upravljanje svoj udio u kompaniji zajedničkoj kompaniji GIKIL. GSHL je dobio većinska upravljačka prava, iako ona nikad nisu bila srazmjerna vrijednosti kapitala koji je GSHL imao u GIKIL-u. Da bi dostigao taj nivo kapitala koji bi mu garantovao većinska upravljačka prava, a koji je, prema ugovoru, bio obavezan dostići, GSHL je u GIKIL trebao uložiti 46 miliona KM, međutim, to nisu učinili.
Teško je očekivati da država koja je prepustila Indijcima upravljanje GIKIL-om i dopustila da KHK dođe do stečaja, bude dio nove vlasničke strukture.
– Onaj ko kupi KHK kupit će i udio u GIKIL-u. Iz svega proizilazi da će država izgubiti GIKIL, jer nije bilo moguće ostaviti ni KHK na životu dok se ne riješi nešto u vezi vlasničke strukture u GIKIL-u – zaključio je bivši direktor KHK Zuhdija Hasanhodžić.