Osmi mart, Međunarodni dan žena, obilježava se širom svijeta kao dio borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. Međunarodni dan žena također je prilika da se prisjetimo važnosti žena u našem društvu, kao i brojnih izazova s kojima se suočavaju. Nastao je kao inicijativa socijalističkih organizacija u razdoblju prije Prvog svjetskog rata u borbi za jednakost, pravo glasa, kao i emancipaciju žena. Iako su Ujedinjene nacije proglasile ovaj datum kao Međunarodni dan žena 1977. godine, historija 8. marta seže još iz 19. vijeka. Naime, baš na 8. mart dogodio se veliki protest žena koje su radile u fabrici tekstila u New Yorku 1857. godine.
Naime, sa željom za promjenama, okupile su se kako iskazale nezadovoljstvo radnim uslovima, ali protest je ubrzo rastjerala policija. No, to ih nije obeshrabrilo pa su nekoliko mjeseci kasnije osnovale sindikat. Obilježavanje 8. marta nastavilo se i narednih godina, a jedan od najmasnovnijih protesta dogodio se 1908. godine, kada je više od 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme i pravo glasa. Zahvaljujući socijalistkinji i aktivistkinji za prava žena Clari Zetkin, u Bernu je 1907. godine održana prva Međunarodna konferencija žena.Kasnije, na Drugoj međunarodnoj socijalističkoj konferenciji žena koja se održala u Kopenhagenu 1910. godine, na njen prijedlog, 8. mart je proglašen kao Danom žena, koji je bio usmjeren na ženksu radničku klasu. No, kako su se prava žena povećala kroz historiju, tako se i simbolika 8. marta značajno izmijenila.
Iako mnoge organizacije za ljudska prava još uvijek potiču na važnost ovog datuma i naglašavaju da je postizanje ravnopravnosti između spolova “bitka koja još uvijek traje”, mnogi ovaj datum doživljavaju kao konzumeristički praznik, kada se ženama daruje cvijeće i drugi materijalni pokloni.
