S preporukama kako zaštiti najugroženije kategorije stanovništva, Evropska komisija predstavila je niz mjera za pomoć vladama u rješavanju krize izazvane rekordnim cijenama energenata.
Energetska kriza je izazvala široko nezadovoljstvo i kritike planova za prestanak korištenja fosilnih goriva. Ipak, mnoge zemlje su se nadale zajedničkoj akciji a ne spisku sugestija, prenosi Radio Slobodna Evropa tekstove svjetskih medija.
Suočeni sa naglim porastom cijena prirodnog gasa i potencijalno teškom zimom, zvaničnici Evropske unije (EU) predstavili su 13. oktobra paket prijedloga čiji je cilj pomoći članicama u borbi protiv tekuće energetske krize – istovremeno štiteći najugroženije, piše Vošinton Post.
Evropska komisija je saopćila da bi se zemlje članice trebale fokusirati na zaštitu domaćinstava s niskim prihodima i malih preduzeća od skokova cijena. Rečeno je da zemlje to mogu učiniti pružajući direktnu pomoć ugroženim potrošačima ili kompanijama, privremeno smanjujući poreze, dozvoljavajući odlaganje plaćanja računa i uspostavljajući mrežu koja osigurava da ljudima ne bude isključena struja.
Ovo je najznačajniji korak koji je EU preduzela vezano za rekordno visoke cijene energenata koje prijete da uspore njen oporavak od krize izazvane pandemijom i potkopaju planove o prestanku korištenja fosilnih goriva.
EU ima ograničenu sposobnost da se direktno miješa u energetsku politiku svojih članica, te su, prema mišljenju Bruxellesa, nacionalne vlade u najboljoj poziciji za preduzimanje akcija.
Rast cijena također je podvukao postojeće i dugotrajne tenzije među liderima EU.
Neki analitičari su također rekli da se EU prebrzo udaljava od fosilnih goriva i da članicama nije osigurala odgovarajuću opskrbu obnovljivim izvorima u slučaju nužde.
Vlade EU željele su da Bruxelles popravi energetsku krizu, ali umjesto toga Evropska komisija (EK) im je uručila politički vodič u stilu “uradi sam”, ocjenjuje Politico.
Od rane jeseni, cijene energenata u zemljama članicama Evropske unije dostigle su rekordne vrijednosti – cijena prirodnog gasa povećana je za više od 400 posto, dok su veleprodajne cijene struje porasle za 200 posto, uzrokujući široko nezadovoljstvo i pojačavajući pritisak na nacionalne vlade.
Iako će neki političari biti razočarani što reakcija Bruxellesa ne donosi jače mjere, na zemljama članicama je da odluče hoće li se oslanjati na nuklearnu, gasnu, obnovljivu energiju ili druge izvore energije, ukazuje briselski portal podsjetivši na nedavnu izjavu predsjednika Evropskog vijeća Charles Michela koji je kazao da iako može postojati “politički prostor” u kojem će se stvoriti evropski odgovor na krizu, “kombinacija izvora energije je nacionalna odgovornost”.
Ipak, zaključuje Politico, uputstvo EK će vjerovatno poslužiti kao pokriće za ministre koji su naišli na kritike potrošača i opozicionih stranaka koje vape za daljom akcijom; vlade sada mogu ukazati na dostupna sredstva i reći da su preduzeli sve korake koje dozvoljava EU.
Rastuće cijene energenata snažan su podsjetnik na to koliko je Evropa zavisna od fosilnih goriva i trebalo bi da posluže ubrzanju prelaska na obnovljive oblike energije, ocjenjuje CNN ističući da se EU suočava sa naglim skokom cijena energenata uslijed povećane globalne potražnje dok se svijet oporavlja od pandemije i isporuke prirodnog gasa iz Rusije koja je niža od očekivane.
