Noć vještica je noć uoči Svih svetih, 31. oktobra, i spada među najpopularnije praznike u cijelom svijetu, prvenstveno zbog kostima koji se nose i slatkiša koji se dijele te noći.
U zapadnjačkom društvu je u nekoliko zadnjih desetljeća postalo iznimno popularno proslavljanje Halloweena ili Noći vještica. Radi se o noći posljednjeg dana mjeseca oktobra (31.10), i uoči katoličkog praznika Svih svetih koji se proslavlja 1. novembra.
Noć vještica ili Halloween je noć uoči Svih svetih. Suvremeno ime ovoga praznika je skraćenica od starijeg naziva “All Hallow’s Eve” ili “Hallow Eve” (hrv. “Svih Svetih Predvečerje” ili “Sveto Predvečerje”), a prvenstveno se slavi u zemljama s tradicionalno keltskim kulturnim naslijeđem poput Irske, SAD-a, Kanade, Australije
Odatle se je (prije svega zahvaljući jakoj propagandi američkih medija) proširila diljem svijeta, pa se tako odnedavno proslavlja i u BiH-a i susjednim zemljama.
Svetkovina je nastala tako što su plemena rezbarenjem bundeva istjerivali loše vrijeme kako bi im žetva uspjela, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (Jack-o’-lantern), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoči Dana svih svetih.
Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po domišljatosti, ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa.
Nakon deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu vrag doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga vrag ponovno nije mogao dohvatiti. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog griješnog života u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se rješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući, luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O’Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.
Dok jedni tvrde da moderna Noć vještica sadrži elemente kršćanstva i poganskih rituala, drugi smatraju da je uvjerenje da je svetkovina nastala temeljem kristijaniziranih obreda pogrešno.
Poganski blagdan Noći vještica izravno je suprotstavljen katoličkoj tradiciji. Vatikan je još 2009. godine odlučio stati na kraj rastućoj popularnosti Noći vještica, označivši to slavljenje antikršćanskim i opasnim. Papa u miru Benedikt XVI., oštro je kritizirao ovaj ‘anti-kršćanski’ festival, nazvavši ga opasnim.[
