Na tržište Bosne i Hercegovine, od januara do juna ove godine, uvezeno je vode, sokova i bezalkoholnih pića u vrijednosti od 80 miliona KM, što je za gotovo 17 posto više nego u istom periodu prošle godine. Iako je u ovom periodu i izvoz pakirane vode porijeklom iz Bosne rastao za oko 2 miliona KM, trgovinski disbalans iznosi gotovo 60 miliona KM. Za državu koja je prebogata kvalitetnim pitkim vodama, ovo je luksuz koji ne bismo smjeli dozvoliti.
U Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine trgovinski deficit u sektoru voda, sokova i bezalkoholnih pića pojašnjavaju kao posljedicu Cefta sporazuma, kontinuiranog marketinga pića iz uvoza, ali i činjenicom da trgovački lanci prednost daju uvoznim proizvodima. Iz Komore apeluju na bh. građane da shvate da kupovinom domaće vode u trgovinama pomažu i državu i sebe, a vlasti pozivaju da zaštite domaće proizvođače. U našoj anketi na ulicama Tuzle dobili smo različite odgovore od građana na pitanje koju vodu obično kupuju u trgovinama – domaću ili iz uvoza.
Privrednici smatraju da je temelj svih napora, usmjerenih ka smanjenju trgovinskog deficita na tržištu voda u Bosni i Hercegovni, da građani Bosne i Hercegovine prednost daju domaćim, a ne uvoznim vodama, ali i da poizvođači moraju mijenjati svoj odnos prema tržištu.
NEDRET KIKANOVIĆ, predsjednik Privredne komore TK
„Druga stvar koju bih sigurno htio potencirati je to da mi imamo dovoljno vode, kvalitetne vode, dobro zastupljene u marketima, stvar je toga da mi moramo i kao proizvodjači da više ulažemo u marketing.“
Jedno od mogućih rješenja moglo bi biti formiranje klastera domaćih proizvođača vode ali, iako je ideja stara, do konkretizacije nikako da dođe.Male punionice vode, koje tek neznatno pokrivaju i lokalna tržišta, neće moći samostalno osigurati veća sredstva za marketing. Suočeni sa činjenicom da pokrivenost uvoza izvozom voda, sokova i bezalkoholnih pića ne dostiže ni 30 posto, državne vlasti bi morale hitno poduzeti mjere zaštite domaće proizvodnje.
