Do kraja vikenda na području BiH metereolozi najavljuju značajniji pad temperatura ,uz naznaku da će u večernjim satima temperature biti još niže, a svakodnevno se mogu očekivati i snježne padavine.
Zdravstveni stručnjaci upozoravaju građane na potrebu dodatnih mjera zaštitite od akutnih bolesti respiratornih organa u ekstremnim zimskim uslovima, kao i od povreda koje mogu nastati na snijegu i ledu.
Pravilnim postupanjem i pripremom se mogu spriječiti ili bitno smanjiti posljedice koje vremenske pojave mogu prouzrokovati.
Izrazito niske temperature predstavljaju veliki rizik za zdravlje mnogih ljudi,a naročito za osjetljive kategorije kao što su starije osobe, djeca, trudnice i hronični bolesnici(srčani, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari ,osobe sa visokim pritiskom).Niske temperature dovode do sužavanja krvnih sudova, a sa njihovim sužavanjem dolazi do rasta krvnog pritiska. Kod hroničnih plućnih bolesnika dolazi, usljed sužavanja krvnih sudova, do pogoršanja njihove osnovne bolesti kao što su astma i hronična opstruktivna plućna bolest.
Izloženost niskim temperaturama može različito djelovati na zdravlje, od blagih simptoma do ozbiljnih ili po život opasnih zdravstvenih stanja. Stoga je potrebno znati kakve rizike nam hladnoća donosi i za to se pravovremeno pripremiti. Nepovoljne zimske okolnosti, koje pogoduju razvoju akutnih respiratornih bolesti su nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za to troši i energiju, navode stručnjaci.
Zimi hrana sadrži malo svježeg voća i povrća koji su izvori odbrambenih vitamina A i C. Pušenje povećava rizik od obolijevanja kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezračenom prostoru lakši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu. Provođenje ličnih zaštitnih mjera najbolji je način sprečavanja obolijevanja. Na prvom je mjestu jačanje imuniteta. Dobro je što manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagađenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omogućavaju trošenje svježeg voća i povrća treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadrže potrebne vitamine i minerale. Treba dovoljno spavati i biti odmoran. Preporučuje se izbjegavanje ili ograničavanje izlazaka, naročito u ranim jutarnjim i noćnim satima. Prilikom izlaska preporučuje se zaštititi glavu, ruke i prekriti usta šalom da bi se spriječilo direktno udisanje hladnog zraka. Maloj djeci i bebama je naročito važno utopliti šake i stopala i zaštititi glavu kapom. Nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje, kao i nošenje cipela sa visokom ili preniskom potpeticom. U organizam treba unositi dovoljnu količinu tečnosti (najmanje dva litra tople bezalkoholne tečnosti), te izbjegavati alkohol i kofein, jer smanjuju podnošenje hladnoće. Preporučljivo je izbjegavati teži fizički rad na otvorenom, te sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje i ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama. Ako je, prilikom fizičkih aktivnosti, došlo do povećanog znojenja i vlaženja odjeće, potrebno je presvući u toploj prostoriji i osloboditi se viška odjevnih predmeta.
U slučaju poledice, povećana je mogućnost ozlijeđivanja, odnosno padova i lomova. U takvim uslovima je najbolje ne izlaziti sve dok se trotoari i druge površine za hodanje ne očiste. Pri niskim temperaturama, pomoć ljekara potrebno je potražiti i u slučaju pojave nesvjestice, gubitka ravnoteže, mučnine i povraćanja, kao i u slučaju jake glavobolje. Ukoliko se za zagrijavanje stanova i kuća koristi čvrsto gorivo ili plin, neophodno je voditi računa o redovnom ventiliranju prostorija.
