Prema najnovijoj analizi koju je uradilo udruženje“ Misli dobro“ lijekovi u BiH skuplji su od cijena lijekova zemalja u regionu.
Regulativa koja se odnosi na tržište lijekova u BiH u isključivom je interesu veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, zbog čega građani u BiH plaćaju najveće cijene lijekove u odnosu na Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, pokazuje analiza “Realna cijena lijekova” koju je, uz pomoć Centra civilnih inicijativa i USAID-a, uradilo Udruženje Misli dobro.
Ono što posebno zabrinjava,jeste činjenica da nadzor nad tržištem vrijednim preko вриједним 700 мiliona КМ u BiH praktično ne postoji, što isključivo odgovara veletrgovcimai maloprodajnim lancima apoteka u BiH, koji u odnosu na regionalna tržišta, upravo u BiH ubiru najviši profit.
Ova analiza je pokazala i da nadzor nad tržištem lijekova, vrijednim više od 700 miliona KM, u BiH praktično ne postoji.
Pravilnikom o načinu kontrole, načinu obilkovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o lijekovima u BiH koji je na snagu stupio 1. јаnuara 2017. Godine predviđeno je da direktor Agencije za lijekove u roku 60 dana, imenuje organ koji će vršiti nadzor nad primjenom Pravilnika, međutim Nadzorno tijelo nad primjenom Pravilnika imenovano je tek u decembru 2018.godine i zbog problema sa naknadama danas ne funkcioniše i ne zasjeda. Zanimljivo je da BiH do te 2017. godine bila jedina zemlja u Evropi koja nije imala pravilnik o cijenama lijekova.
Pravilnik koji je na snazi najviše ide na štetu građana BiH jer je maksimalna veleprodajna marža na lijekove u BiH 8% , dok u Srbiji i Crnoj Gori iznosi 6 %..
Pored Pravilnika, ništa bolja situacija nije ni sa regulativom koja se odnosi na entitete i kantone, a koja je također u odnosu na region najviše naštetila građanima BiH
Maloprodajne marže koje su definisali nadležni ministri zdravstva u entitetu RS i Federaciji BiH su fiksne i iznose 20, odnosno 25 %, dok su primjera radi marže u Crnoj Gori 18, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane na način da što je lijek skuplji propisana marža je manja, kao npr. ako je veleprodajna cijena lijeka 1.000 KM apoteke u entitetu RS može zaraditi 200 KM, u Federaciji BiH 250, u Crnoj Gori 180, dok u Hrvatskoj 100, a u Srbiji svega 15,6 KM.
Prema podacima iz ove analize, devet lijekova od posmatranih 13 iz grupe deset najprodavanijih lijekova u BiH, najskuplje su u regionu, a odgovornost za ovo snose svi nivoi vlasti, prije svega Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, ali i entitetska ministarstva zdravstva i zavodi.
Analiza je urađena u okviru projekta „Realna cijena lijekova“ koja realizuje Udruženje građana“Misli dobro“ i predstavlja dio šireg projekta „Podrška građanim u borbi protiv korupcije“ koji implementiraju CCI kao glavni implementator uz finansijsku podršku američkog naroda putem USAID-a.
