Naslovna Istaknuto Bečki institut u ovoj godini BiH predviđa skroman privredni rast od...

Bečki institut u ovoj godini BiH predviđa skroman privredni rast od 3,7 posto


 

Privredni rast u 2021. godini, prema prognozama Bečkog instituta za međunarodne ekonomske odnose (WiiW), u 23 zemlje centralne i jugoistočne Evrope (CESEE) iznosit će 5,4 posto, dok će on u Bosni i Hercegovini biti 3,7 posto.

 

Institut je u jesenjoj prognozi svoja ranija predviđanja za zemlje regiona podigao za 1,2 procentna poena.

 

Navedeno je da će rast u zemljama CESEE biti veći od rasta u zemljama eurozone, koji se procenjuje na 4,8 posto. Zemlje CESEE u prosjeku su, kako se navodi, već u drugom kvartalu ove godine dostigle nivo iz pretpandemijske 2019. godine.

 

Regionalni lider biće Turska sa 9,1 posto, Crna Gora sa 8,4 i Moldavija sa osam posto, ocijenio je WiiW, uz to da Crna Gora i Moldavija polaze sa veoma niskog nivoa. Crna Gora je u 2020. godini zabilježila pad BDP-a od 15,7 posto.

 

Bečki institut podigao je prognozu privrednog rasta Srbije sa šest na 6,6 posto, ocjenjujući da su snažna vladina podrška i efikasna vakcinacija u prvoj polovini ove godine pomogli da ekonomija Srbije neutrališe štete koje je nanijela pandemija.

 

Za Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju institut predviđa relativno skroman rast od 3,7, odnosno 3,5 posto, prenose mediji.

 

U BiH se takav trend objašnjava slabim odzivom građana na vakcinaciju što ugrožava zdravstveni sektor, kao i političkim tenzijama koje su paralisale državne institucije. U Sjevernoj Makedoniji su, kako se navodi, slaba podrška vladi, duboki strukturni problemi i spor ekonomski opravak naveli WiiW da čak smanji raniju prognzu sa 4,1 na 3,5 posto.

 

Bečki institut za Kosovo predviđa rast od šest posto, u prvom redu zbog rasta potrošnje i investicija.

 

Institut za Hrvatsku prognozira da će, zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni, oporavku lične potrošnje i evropskim fondovima, u 2021. godini imati snažniji rast BDP-a od većine zemalja Evropske unije i da će on iznositi 7,2 posto.

 

Prema ocjeni WiiW-a, glavni motor privrednog rasta u zemljama centralne i jugoistočne Evrope bila je i ostaje lična potrošnja, koja je sa prosječnih 14,5 posto jako porasla u drugom kvartalu.

 

U tom periodu i investicije su u prosjeku porasle za gotovo 18 posto, ali dobar dio tih investicija otpada na velike projekte koje realizuje Estonija, prije svega u oblasti biotehnologije i proizvodnje vakcina protiv koronavirusa.

 

U zemljama regiona se, zahvaljujući globalnom privrednom rastu i buđenju turizma, u znatnoj mjeri oporavila i izvozna privreda, ali industriju kao i u zapadnoj Evropi pogađa manjak materijala, naprimjer nestašica mikročipova u automobilskoj industriji.

 

Dodatnu dinamiku u privredni rast istočnih članica EU unijet će i sredstva iz fonda EU za oporavak poslije pandemije. Tako bi, naprimjer Rumunija, do 2026. godine iz tog fonda mogla da povuče ukupno 29 milijardi eura, što bi u njenom slučaju godišnje moglo da generira dodatni rast BDP-a do 3,1 procentnog poena.

 

Utoliko Bečki institut smatra da je perspektiva za zemlje CESEE dobra i za naredne godine, iako će prosječan rast u 2022. pasti na 3,7, a u 2023. godini na 3,5 posto. U naredne dvije godine preliminarna prognoza za Srbiju iznosi 4,6 i 4,5 posto. Najveći rast u tom periodu institut prognozira za Hrvatsku (5 posto) te Crnu Goru i Kosovo (4,8 posto).

 

Najveći rizik za održivi privredni oporavak WiiW vidi u novom rasplamsavanju pandemije Covida-19 i u preuranjenoj konsolidaciji budžeta.

 

Iako su budžetski deficiti u zemljama regiona u vrijeme pandemije jako porasli, ishitreno rezanje javne potrošnje bi u mnogim zemljama moglo da ugrozi privredni zamah, i to u prije svega u zemljama Zapadnog Balkana i državana nasljednicama bivšeg Sovjetskog saveza, smatra WiiW.