Naslovna AKTUELNO BiH i vakcinacija: Čekajući tuđu milostinju

BiH i vakcinacija: Čekajući tuđu milostinju


Ovih dana gledamo scene kako čelnici Hrvatske zavrću rukave da bi primili vakcinu protiv korona virusa i čitamo kako već vakcinişani srbijanski lideri potpisuju novi sporazum o kupovini dva miliona doza ruskih vakcina te da Slovenija broj cijepljenih državljana izražava u hiljadama.

Za to vrijeme Sjeverna Makedonija najavljuje dolazak prvog kontigenta od nekoliko hiljada doza, dok premijer Kosova Avdullah Hoti objavljuje dogovor o kupovini čak dva miliona doza vakcina Pfizera i BioNTecha, uz one već naručene preko mehanizma COVAX Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

 

A Bosna i Hercegovina?

 

Dovoljan je jedan prelet preko naslova i izjava odgovornih u medijima za konstataciju da je tema vakcinacije, kao i mnoge druge u Bosni i Hercegovin, na krilima opšte neodgovornosti i neozbiljnosti, upala u birokratski lavirint, u kojem se vruć krompir prebacuje sa jedne institucije na drugu.

 

Mnogo pitanja, malo odgovora

 

Saga o kašnjenju uplate federalnih sredstava za mehanizam COVAX, koji nudi globalni pristup nabavci vakcine, čini se da je bila samo jedna u nizu crnih epizoda mnogo obimnije tragikomične sapunice o neozbiljnosti i neodgovornosti bh. vlasti prema razornoj pandemiji i zaštiti stanovništva, što Bosnu i Hercegovinu dovodi u opasnost da ove godine postane karantin koji će se zaobilaziti u širokom luku.

Pitanja koja se nameću je jako mnogo. Kada će doći naručene vakcine? O kojim se vacinama radi? Koliko će ih ukupno i kako doći? Kako će se cijepiti stanovništvo? Jesu li osigurani uslovi za njihovo skladištenje? Zašto država nije direktno pregovarala s proizvođačima vakcina, kao gotovo sve ostale države svijeta, ili makar s prijateljskim zemljama koje imaju lakši i brži pristup vakcinama?

Konkretnih odgovora gotovo da nema. Ili uslijedi onaj koji je s početkom 2021. godine za Nezavisne novine dao predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija, kada je kazao da će “Bosna i Hercegovina dobiti vakcinu kada i zemlje Evropske unije“, valjda previdjevši činjenicu da je u Uniji vakcinacija već počela.

Potom je rekao to da će prve vakcine u Bosnu i Hercegovinu doći do kraja prvog kvartala godine, što je podatak kojim, otprilike, barataju svi koji se oglašavaju na ovu temu.

Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i univerzitetski profesor Damir Marjanović stava je da su zvanične institucije Bosne i Hercegfovine još jednom pokazale da ih vode ljudi koji nisu dorasli poslu.

 

‘Vlasti prespavale početak utrke’

 

“Godinu se očekuje od znanstvenika da ‘konačno naprave tu vakcinu’ i pronađu tako željeno rješenje u borbi protiv virusa. U tih godinu sve ozbiljnije države sistemski su se pripremale za momenat kada vakcina bude na tržištu i svi su se trudili da zauzmu što bolju startnu poziciju u toj tako bitnoj utrci za nabavkom vakcina. Naše državne i entitetske vlasti su to prespavale, kao i mnoge stvari do sada, i tek su o tome počele stidljivo i nedovoljno razmišljati kada je bilo već poprilično kasno“, kaže Marjanović.

Krenimo od početka. U skladu s iskazanim potrebama dva bh. entiteta i Brčko distrkta, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je preko mehanizma COVAX, kojim WHO želi osigurati ravnopravan pristup svih zemalja vakcini protiv COVID-19, naručilo 1.232.000 doza.

Irina Mazur, glasnogovornica Gavija, organizacije koja s WHO-om vodi program COVAX, za Al Jazeeru kaže kako još uvijek nema precizne podatke kada bi vakcine mogle biti dostupne Bosni i Hercegovini.

“U postupku smo procjene zahtjeva za cjepivima za pojedine zemlje i očekujemo da ćemo ovaj mjesec moći pružiti ažuriranje, u čemu ćemo vas obavijestiti“, rekla je ona.

“COVAX ima ugovor o nabavci dvije milijarde doza od kandidata koji obećavaju i temelj za nabavku još doza, zahvaljujući donatorima. To znači da će svih 190 članica COVAX-a u imati pristup prvoj tranši vakcina u prvoj polovini 2021. godine, a ostatak slijedi do kraja godine. Radi se o dozama dovoljnim za 20 posto populacije zemlje, osim ako države nisu iskazale potrebu za manje. Doze za veću pokrivenost stanovništva bit će dostupne u 2022. godini“,  kazala je Irtina Mazur, uz opasku da će termini isporuke zavisiti od nekoliko faktora, poput odobrenja za korištenje i spremnosti svake zemlje.

 

Je li BiH spremna za vakcinu?

 

Tu se postavlja novo pitanje – spremnosti zemlje. Ukoliko Bosna i Hercegovina bude dobila cjepivo kompanija Pfizer i BoiNTech, ono koje je prvo u svijetu dobilo odobrenje za korištenje, ali i jedino koje zahtijeva skladištenje na ekstremno niskoj temperaturi (minus 70 stepeni Celzija), gdje će se ono držati? Postoje li preduslovi za dolazak vakcina i ko ih treba osigurati?

“Ministarstvo će cjepivo odmah nakon uvoza predati entitetima i Brčko Distriktu na daljnje postupanje, kako bi se što prije pristupilo procesu cijepljenja“, glasio je ograđujući odgovor Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine na ovo pitanje.

Iz Ministarstva zdravstva entiteta Federacija Bosne i Hercegovine su poručili da “Federacija spremno očekuje prve doze“, bez ulaska u detalje. Pomoćnik ministra Goran Čerkez najavio je skori dolazak nepoznatog broja i tipa vakcina, putem COVAX-a, ali iz Gavija o tome nema potvrde.

Ako izuzmemo mehanizam COVAX, Bosna i Hercegovina je naručila još 892.000 doza vakcine putem mehanizma Evropske unije, no do trenutku pisanja teksta nije bilo zvanične potvrde da je Bosna i Hercegovina dobila upit za prihvat vakcine putem tog mehanizma. Također, nejasno je da li će, i kada, te doze doći do bh. građana, naročito ako se uzme u obzir činjenica da se vakcinacija u Evropskoj uniji odvija jako sporo.

Bh. Ministarstvo civilnih poslova tvrdi da će tačan broj alokacija i broj doza po svakoj od zemalja Zapadnog Balkana biti definiran u smjernicama Evropske komisije, koje Bosna i Hercegovina očekuje u januaru.

 

Zašto se nije pregovaralo s proizvođačima?

 

No, postavlja se novo pitanje – zašto se nije direktno pregovaralo s proizvođačima vakcina koje obećavaju, kao što su uradile mnoge države regije, ili pojedinačnim, prijateljskim zemljama koje će dobiti veće količine od onih koje im trebaju, kako bi se eventualno sklopili bilateralni sporazumi o njihovoj isporuci Bosni i Hercegovini?

To pitanje s razlogom je nedavno postavio i Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i HercegovineH, koji je upozorio da se ne može očekivati da se, oslanjajući se samo na COVAX, može 2021. godine epidemija korona virusa staviti pod kontrolu.

“Koordinirajući s nadležnim ministarstvima, nije iskazana potrebe za nabavku direktnim pregovaranjem s proizvođačima vakcina, jer je stav bio da prioritet treba biti sigurnost nabavljene vakcine što garantiraju COVAX i EU mehanizam nabavke”, glasi odgovor Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Ponovo – kontradikcija, jer je bh. entitet Republika Srpska samostalno pregovarao u svoje ime, pa je tako direktor Instituta za javno zdravstvo RS-a Branislav Zeljković rekao da taj entitet očekuje dolazak ruske vakcine “Sputnik V“ u februaru.

“Republika Srpska pregovara za građane RS-a”, pojasnio je Zeljković.

U ime Federacije Bosne i Hercegovine, čini se, nije niko, jer iz Ministarstva zdravstva nisu imali pojašnjenje, već su rekli da “Ministarstvo nema zakonske mogućnosti za direktne pregovore s proizvođačima“.

 

‘COVAX je zadnja, a ne jedina opcija’

 

Ko god bio upravu, Marjanović je stava da su bh. vlasti napravile veliku grešku što su mehanizam COVAX shvatile kao jedinu, a ne posljednju opciju za nabavku vakcina, što su učinile mnoge ostale zemlje.

“COVAX su ozbiljnije države prihvatile kao mehanizam za sigurnu nabavku minimalnih količina. No, koliko je meni poznato, kroz ovaj mehanizam je moguće nabaviti do 20 posto potrebnih vakcina za veličinu populacije, i to u samome startu samo male količine, a kada će ostatak doći, i po kojoj cijeni, i koja će vakcina biti dostavljena, to još nije poznato. Dakle, svi mudri ljudi mehanizme s mnogo nepoznatih ostavljaju kao zadnju opciju, a kod nas se nadležna ministarstva jedino na ovo oslanjaju“, dodao je.

Govoreći o načinu vakcinacije, za sada se zna da će se entitetske vlasti voditi smjernicama WHO-a, tačnije, da će Institut za javno zdravstvo RS-a vakcinisati 200.000 stanovnika, što zahtijeva 400.000 doza, te da će se prvo cijepiti oni koji su ugroženi raznim vrstama hroničnih oboljenja, stariji od 65 godina, zdravstveni radnici i druge kategorije ljudi koji obavljaju različite funkcije društvenog života.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije su potvrdili da ovaj entitet planira vakcinisati 400.000 osoba sa 800.000 doza.bOstalo se ne zna.

“Država Bosna i Hercegovina, kao niti njeni entiteti, praktično nema do kraja izrađen ni plan vakcinacije. Ono što nas plaši je nedopustivo kašnjenje u nabavci vakcina. Nijedan izgovor, koji ovih dana slušamo od kantonalnih i entitetskih vlada, nije opravdan. Nema opravdanja za nečinjenje, predaju i malodušnost”, tvrdi Sindikat doktora medicine i stomatologije Federacije Bosne i Hercegovine.

 

Zvanična ‘kusur-milostinja’ politika

 

Sva svakodnevna prebacivanja odgovornosti s jedne institucije na drugu Marjanović smatra za izgovore i ubjeđivanje da je “neko drugi kriv, a ne oni koji ne rade svoj posao“. S takvim stavom, Bosancima i Hercegovcima preostaje samo da se uzdaju u tuđu milost, kao i u većini slučajeva do sada.

“Krajnji rezultat je jednostavan – ispaštaju svi Bosanci i Hercegovci, kojima jedino još preostaje da sposobnošću i eventualnim diplomatskim rejtingom pojedinaca, a ne zvaničnih institucija, u što skorije vrijeme pokušaju nabaviti neki ozbiljniji kontigent vakcina. A to neće biti lako, jer morate znati da čak i ako imate novac, i ako prevaziđete običnim ljudima neshvatljive administrativne i političke akrobacije, vi i dalje imate jako veliki spisak onih koji su već sklopili dogovore s kompanijama i koji su na listi prioriteta. Na tu listu nas neće dovesti model ‘kusur-milostinja’ politike, koji gaje naše zvanične institucije već više od dva desetljeća“, zaključio je Marjanović.

 

(Izvor: Al Jazeera/Autor: Muamer Tanović)