U trgovinama širom Bosne i Hercegovine već se osjeti značajna nestašica mlijeka, uskoro bi se mogao dogoditi veliki rast cijena, ali i prazne police. Mnogi situaciju s mlijekom sada porede sa onom koja se dogodila s uljem prije nekoliko mjeseci.
Smanjila se proizvodnja UHT mlijeka koje ima maksimalnu maržu odnosno ograničena mu je cijena u trgovinama. UHT mlijeko je dugotrajno mlijeko visoke kvalitete i to je zapravo najtraženije s 2,8 posto mliječne masti koje najviše konzumiraju djeca i stariji.
Razlog nestašice leži u poskupljenju cijena hrane za životinje, sušna godina, nedovoljne količine vještačkog đubriva, a tek se očekuju pravi problemi nakon žetve koja je u toku.
Više razloga za nestašicu mlijeka u Evropi
Đubrivo koje je poskupilo do 300 posto nije korišteno onoliko koliko se mora prema agrotehničkim normama, pa i tu leži jedan od razloga ovog velikog problema.
Problem nestašice mlijeka ne pogađa samo našu državu već i cijelu Evropu, a ništa bolje nije ni u našem komšiluku. Zbog svega toga, onemogućen je uvoz mlijeka.
“Opšta je nestašica mlijeka radi toga što mladi odlaze sa sela i nema ko da proizvodi mlijeko. Pod dva, ova nenormalna suša u čitavoj Evropi je dovela do dispariteta cijena mlijeka i ulaznih cijena na farmi gdje je cijena mlijeka i sada maksimalno 80 feninga što govori da se ne može proizvoditi. Jučer smo razgovarali u Mlijekoproduktu o cijeni mlijeka gdje smo predočili da proizvodna cijena mora biti minimalno 1,20 KM. Sada je cijena litra mlijeka u trgovini 2,50 KM (3,2% masti). Mi mislimo da proizvođačka cijena mora ići s 0,80 KM na minimalno 1,20 KM da bi se spasio mljekarski sektor. I po toj cijeni od 1,20 KM računamo da ćemo izgubiti 20-30 posto proizvođača”, rekao je Usorac.
On je upozorio da nema više uvoznog mlijeka, pa ni mesa.
“Sve je poskupjelo, pa mora i mlijeko. Ne možemo čuvati mir na mlijeku, jer ako budemo to radili nestat će i ovo malo proizvođača što ima u BIH. U maloprodaji je cijena 2,50 KM, a nama plaćaju 0,70 KM. To je triput veća cijena”, dodao je.
