Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, dan koji slavi donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (1948) proglašene od strane Ujedinjenih nacija.
Ovog ključnog datuma u modernoj istoriji, nacije svijeta su se okupile da pokušaju jednom zauvijek zakopati posljedice genocida koji se pokrenuo tokom Drugog svjetskog rata.
Donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima je jedno od prvih značajnih dostignuća Ujedinjenih nacija i obezbijedilo je osnovnu filozofiju za mnoge pravno obavezujuće međunarodne dokumente koji su uslijedili.
„Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima“, određuje prvi član deklaracije.
Ona su utemeljena na ideji o jednakopravnosti, toleranciji i solidarnosti. Temeljni cilj poštovanja i zaštite ljudskih prava je ljudsko dostojanstvo. U svezi s tim, važno je naglasiti da država uvijek mora poštovati čovjeka kao osobu i štititi ljudska prava pojedinaca i od države i od drugih osoba. S druge strane, nitko ne može koristiti svoja prava na način da ugrozi prava drugoga. Ljudska prava se mogu ograničiti, ali jedino u posebnim okolnostima i u skladu sa zakonom.
Nije bila pravno obavezujuća, već više dio međunarodnog običajnog prava, sve do Međunarodne konferencije UN o ljudskim pravima 1968. godine kada je odlučeno da deklaracija predstavlja obavezu za sve članice međunarodne zajednice.
Mnoge vladine i nevladine organizacije koje djeluju na području zaštite ljudskih prava na ovaj dan izvještavaju o stanju ljudskih prava, organiziraju izložbe i konferencije te dodjeljuju nagrade zaslužnima za obranu ljudskih prava i sloboda.
Ljudska prava su osnovna prava koja ima svaka osoba, koja se stiču rođenjem, koja su neotuđiva i nedjeljiva, svojstvena svim ljudima, bez obzira na državljanstvo, prebivalište, pol, nacionalno ili etničko poreklo, boju kože, vjeru, jezik, ili bilo koji drugi status.
