Svake godine, 17.5 miliona ljudi širom svijeta prijevremeno umire od neke od bolesti srca i krvnih sudova (KVB) među kojima dominira srčani i moždani udar. Bolesti srca i krvnih sudova predstvaljaju vodeći uzrok smrtnosti i ako se ne poduzmu efikasnije intervencije očekuje se da će do 2030. godine broj smrti porasti do 23 miliona godišnje.
Sa ciljem obilježavanja Svjetskog dana srca, svake godine na dan 29 septembra/rujna, članovi i partneri mreže Svjetske Federacije za srce, kao i svi pojedinci širom svijeta, udružuju u različite sportske aktivnosti, šetnje, muzičke i kulturne manifetacije, do organizacije stručnih skupova i preventivnih pregleda u zdravstvenom sistemu.
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana srca je “ Koristi srce i poveži se”
Faktori za razvoj bolesti srca i krvnih sudova se mogu podijeliti na:
Nepromjenljive (spol, starost, naslijeđe)
Promjenljive (ishrana, pušenje, konzumacija alkohola, fizička aktivnost, kontrola vrijednosti krvnog tlaka, holesterola i šećera u krvi, redovna kontrola i preventivni pregledi)
Statistike kada je u pitanju naša zemlja su poražavajuće.
U pet vodećih grupa oboljenja koja su bila uzrokom umiranja stanovništva Federacije BiH u prošloj godini, vodeća su oboljenja cirkulatornog sustava, a gotovo polovina odraslog stanovništva u FBiH (44,1%) su pušači, objavio je Zavod za javno zdravstvo FBiH povodom Svjetskog dan srca.
Od kardiovaskularnih bolesti (KVB), u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2020. godini najčešće se umiralo od akutnog infarkta miokarda sa stopom 119,7 na 100.000 stanovnika, što predstavlja značajno povećanje u poređenju s godinom ranije kad je stopa imala vrijednost 97,6/100.000 stanovnika.
Drugorangirani u 2020. godini je moždani udar (I63), sa stopom od 110,1/100.000 i pokazuje trend rasta u poređenju s 2019. godinom, kad je stopa imala vrijednost 91,7/100.000, navode iz Zavoda.
Ističu kako je treći vodeći uzrok smrti od KVB-a esencijalna hipertenzija (I10) sa stopom od 110,1/100.000 stanovnika u 2020. godini, što je također znatno više u poređenju s 2019. godinom, kad je stopa bila 91,7/100.000 stanovnika.
Kronična ishemična oboljenja srca (I25) su četvrti uzrok smrti iz grupe KVB u 2020. godini, stopa je iznosila 52,5,8 na 100.000 stanovnika, što je nešto više u odnosu na 2019 . godinu, kada je stopa bila 51,7 na 100.000 stanovnika.
Kao peti najčešći uzrok umiranja od KVB-a u 2020. godini su se pojavile komplikacije i loše definirani opisi srčane bolesti (I51), sa stopom od 13,8 na 100.000 stanovnika, dok je u 2019. godini peti najčešći uzrok umiranja iz grupe KVB bio udar koji nije specificiran kao krvarenje ili infarkt (I64), sa stopom od 18,1 na 100.000 stanovnika.
Prema podacima Studije o stanju zdravlja odraslog stanovništva koju je uradio Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (2012. god) bilježi se nepovoljan trend svih faktora rizika za obolijevanje i smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova.
Kad je u pitanju hipertenzija, gotovo polovina odraslih u FBiH (42,1%) od čega 45,3 posto muškaraca i 38,9 posto žena ima hipertenziju i/ili je pod terapijom.
Iz Zavoda nadalje navode kako je gotovo četvrtina odraslih u FBiH (21,2%) gojazna od čega 19,1 posto muškarci i 23,3 posto žene.
Fizički je aktivna samo četvrtina odraslih u FBiH (24,6%) od čega 28,7 posto muškarci i 20,3 posto žene.
Kad je u pitanju pušenje, gotovo polovina odraslog stanovništva u FBiH (44,1%) su pušači, od čega 56,3 % muškaraca i 31,6 % žena. Više od polovine stanovništva (54,1 posto) svakodnevno je izloženo duhanskom dimu od strane drugih pušača u vlastitoj kući, 44,4 posto na radnom mjestu, a 52,7 posto na javnom mjestu.
Iz Zavoda ističu kako se mnoge bolesti srca i krvnih sudova mogu spriječiti te savjetuju građane da, među ostalim, izbace zašećerene napitke i cijeđene sokove, više konzumiraju voća i povrća, prestanu pušiti, pokušaju ograničiti unos prerađene i brze hrane, te budu fizički aktivniji.
