Naslovna AKTUELNO Date preporuke za postupanje sa poplavljenim poljoprivrednim kulturama

Date preporuke za postupanje sa poplavljenim poljoprivrednim kulturama

Uputstvo proizvođačima za sanaciju poplavljenih usjeva kukuruza

 

Ako se voda na zasijanim parcelama kratko zadržala, a sjeme nije niklo nakon povlačenja vode na površinama zasijanim kukuruzom potrebno je izvršiti razbijanje pokorice na površini zemljišta kako bi se omogućila aeracija i poboljšalo nicanje biljaka, dalje nastaviti sa uobičajenom agrotehnikom.
Ako je sa parcela bujica odnijela sjetveni sloj zemljišta treba potanjirati parcelu i izvršiti ponovnu sjetvu.

 

Uputstvo proizvođačima za sanaciju poplavljenih usjeva strnih žita

 

Žita (pšenica, tritikale) koja su još u vodi vjerovatno će biti uništena. Te je ove površine nakon povlačenja vode potrebno što prije zaorati zajedno sa cjelokupnom masom. I planirati postrnu ili čekati jesenju odnosno proljetnu sjetvu.
Ako je došlo do polijeganja usjeva, a usjev je prljav od zemlje, ima raznih nanosa. Lišće je uglavnom trulo, stabljika omekšana. Ovakav usjev treba što prije zaorati.
Žita gdje se voda manje zadržala i tamo gdje klas nije bio u vodi mogu da do kraja perioda zrenja donesu kakav takav prinos. Ovo naročito važi za sorte koje kasnije stasavaju.

 

Povrtno bilje

 

Lisnato povrće kao što je: salata, špinat, blitva, mladi kupus, mladi luk se bez obzira na dužinu plavljenja, pa mada ona bila i kratka i bez vidnih posledica po usjev, ne smije koristiti u ishrani iz zdravstvenih razloga. Ti usjevi se trebaju zaorati ili zatanjirati i na tim površinama zasnovati novu proizvodnju. I jagode koje su poplavljene se ne smiju koristiti.
Plodovito, korijenasto i krtolasto povrće kao što su paprika, paradajz, patlidžan, krastavac, lubenica, dinja, krompir, mrkva, peršun i sl. se nalaze u početnoj fazi razvoja i ukoliko su preživjeli poplavu i sada nastavljaju sa razvojem mogu se po prispijeću plodova koristiti i ishrani i prodavati. Sa tih biljaka koje su sada u vegetativnom razvoju treba bez čekanja kiše odstraniti prljavštinu (oprati).

 

Voće

 

Kod voćki stablašica ako nije došlo do fizičkih oštećenja ili dugotrajnijeg ležanja vode neće doći do nekih većih problema. Maline i jagode koje su bile u poplavnom talasu mogu biti i fizički oštećene. Takođe mogu imati i odnošenje površinskog sloja zemljišta. Problemi u voćnjacima nastaju zbog povećanja vlažnosti koje dovodi do povećanog napada biljnih bolesti i većeg pritiska štetočina. Treba voditi računa o tome i redovno vršiti preglede i zaštitu zasada.

 

Preporuke za postupanje sa stočnom hranom sa poplavljenih područja

 

Hranu koja je bila u direktnom kontaktu sa vodom iz poplavnog talasa ne stavljati u promet.
Ovlažena hraniva je najbolje sušiti na jakom suncu, koje će uništiti većinu štetnih mikroorganizama, mikrobiološku analizu stočne hrane uraditi neposredno prije korištenja. Nakon sušenja i nakon osposobljavanja, jer npr. mikotoksini i druge vrste kvara hrane mogu da se pojave tek nakon nekoliko dana, pa i sedmica.

 

Zemljište

 

Na poplavljenom području identifikovana su tri osnovna oblike degradacije poljoprivrednog odnosno, povrtnog zemljišta i to ispiranja zemljišta, odnosno, odnošenje hraniva te je potrebno po povlačenju vode izvršiti površinsku pripremu i obilnije đubrenje zemljište sa NPK đubrivom, a nakon toga zasnovati novu proizvodnju.