Naslovna AKTUELNO Hiljade bh. studenata u inozemstvu trebaju pomoć

Hiljade bh. studenata u inozemstvu trebaju pomoć

Tek nekolicina studenata iz BiH koji rade, žive i studiraju u Austriji, Njemačkoj, Turskoj, Americi i drugim zemljama, dobili su iz BiH pakete prehrambenih proizvoda na vrhuncu pandemije. Podsjećamo da većina njih rade u stranim zemljama kako bi plaćali studij i kiriju.

Kako je pandemija mnoge ostavila bez posla, daleko od rodnih kuća, bili su primorani snalaziti se kako znaju i umiju. Kako saznajemo, jedni su se zbili u manjim stanovima kako bi podijelili kiriju, dok su drugima pomoć pružile njihove strane kolege.

Činjenica da BiH nema interes da zna koliko njenih državljana studira u inozemstvu, dovoljno govori o tome kolika je briga naše zemlje za te mlade ljude. Na sreću, tu su studenti da paze jedni na druge.

Studentska organizacija Western Balkans Alumni Association (WBAA), koja okuplja bivše stipendistice i stipendiste Erasmus+ programa, prije dva mjeseca pokrenula je akciju prikupljanja podataka studenata na redovnom studiju koji su se uslijed pandemije našli u inozemstvu.

 

 

Denis Sarić, član WBAA i student u Njemačkoj, govori nam kako se do sada na kampanju organizacije WBAA javilo više od 1.000 studentica i studenata koji su izrazili potrebu za novčanom pomoći, repatrijacijom ili sličnim vidom podrške koju su već primili studenti državljani zemalja EU.

 

 

“WBAA je poslala e-mailove svim relevantnim državnim i entitetskim ministarstvima od kojih smo se nadali da bi pomoć mogla doći, ali niko nije pozitivno odgovorio. Da stvar bude gora, dva entitetska ministarstva obrazovanja su novčanu pomoć poslali studentima na razmjeni, koji redovno primaju stipendije i ne nalaze se u finansijski teškoj situaciji”, kazao nam je Sarić.

 

 

Njegov kolega Samir Beharić dodaje kako su posebno u problemima studenti koji su se školovali od svojih studentskih poslova, a koje su izgubili zbog pandemije.

 

 

“Do sada im niti jedna vladina institucija nije uputila nikakvu pomoć. Trenutno smo u kontaktu s Ministarstvom ljudskih prava i raseljenih lica BiH koje će Vijeću ministara BiH predložiti da što prije pruži pomoć bh. državljanima koji se nalaze na redovnim studijama u inozemstvu”, rekao nam je Beharić.

 

 

Na sreću, ističu iz WBAA, postoji nekoliko bh. ambasadora i ambasadorica koji su samoinicijativno pomogle studentima u onim zemljama gdje rade.

 

 

“Veliko hvala ambasadoricama Martini Mlinarević u Češkoj, Koviljki Špirić u Poljskoj, Aidi Smajić u Srbiji, te ambasadorima Vanji Filipoviću u Ujedinjenom Kraljevstvu i Mehmedu Haliloviću u Indoneziji. To su ambasadorice i ambasadori o čijoj smo podršci doznali iz prve ruke, od samih studentica i studenata koji su tu pomoć primili. Iako ih je mali broj, ovaj čin naših diplomata ipak dokazuje da bh. diplomatija može bolje”, naglasio je Beharić.

 

 

Podaci kojima trenutno WBAA raspolaže ukazuju na to da najmanje 6.400 državljana BiH studiraju u više od 30 zemalja svijeta. Od ovog broja, u Austriji, Sloveniji i Njemačkoj studira čak 80 posto njih.

 

 

Ako ovom broju dodamo studente s državljanstvom BiH sa završenom njemačkom ili švicarskom srednjom školom, kojih ima oko 2.300, kao i one koji studiraju u drugim zemljama za koje WBAA još čeka podatke, onda bi broj bh. državljana koji studiraju u inozemstvu mogao biti veći od 9.000, ističu iz WBAA.

 

 

Članica WBAA Azra Berbić ističe kako je ogroman potencijal državljana BiH koji studiraju u inozemstvu.

 

 

“Riječ je o mladim ljudima koji svoje znanje prikupljaju na stranim univerzitetima koji su po kvaliteti prijenosa znanja, pristupu naučnim bazama podataka i svjetskom prestižu, daleko ispred bilo kojeg bh. univerziteta. Njihovo znanje i kontakti bi itekako koristili domaćoj privredi, obrazovnom sektoru ili vladinim institucijama”, govori nam Berbić.

 

 

Kako nam nadalje govori Samir Beharić, razvijene države svoje studente šalju na studij u inozemstvo, ali istovremeno kreiraju strategiju i pogodno okruženje za svoje mlade ljude da se vrate nazad i stečeno znanje primijene nazad u domovini.

 

 

“Tu je razlika između BiH i zemalja čiji političari imaju viziju i strategiju razvoja. Umjesto ‘odliva mozgova’, BiH mora poraditi na kreiranju uslova za ‘priliv’ i ‘cirkulaciju mozgova’. Često čujemo bh. političare kako se žale da Njemačka ‘krade’ naše mlade ljude u čije smo školovanje uložili, ali ti isti političari ništa ne rade da ‘ukradu’ bh. državljane koje je Njemačka odškolovala svojim novcem. Domaća politička oligarhija se jednostavno plaši konkurencije i znanja mladih ljudi školovanih na najboljim svjetskim univerzitetima. To će nas skupo koštati”, zaključio je Beharić.