Naslovna Istaknuto Institucionalne i reforme upravljanja i dalje ključne na razvojnom putu BiH

Institucionalne i reforme upravljanja i dalje ključne na razvojnom putu BiH


Region Zapadnog Balkana se u 2021. oporavlja od recesije izazvane COVID-19 u 2020. godini, zahvaljujući bržem oporavku od očekivanog, navodi se u najnovijem izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan – Zeleni oporavak.

Izgledi za region su značajno poboljšani, pa se sada predviđa rast BDP-a od 5,9 procenata u 2021, nakon pada od 3,1 procenata u 2020. Rast u regionu je predviđen na 4,1 posto u 2022. i 3,8 procenata u 2023. godini.

 

 

Očekuje se da će se u Bosni i Hercegovini u 2021. ostvariti rast BDP-a od 4 posto, nakon smanjenja od 3,2 posto u 2020. Kako se ekonomija BiH oporavlja, povećanje stope učešća na tržištu rada i zaposlenosti će ostati od ključnog značaja, da bi rast doprinio smanjenju siromaštva. Otklanjanje uskih grla, koja uzrokuju upornu dugotrajnu nezaposlenost, kao što je jačanje učestvovanja na formalnom tržištu rada, naročito za žene, te usklađivanje vještina mladih sa zahtjevima tržišta rada, će biti od ključnog značaja. Izvještaj također navodi da institucionalne i reforme upravljanja i dalje predstavljaju ključne izazove na razvojnom putu Bosne i Hercegovine i putu ka članstvu u EU.

 

 

“Pandemija Covid-19 je povećala hitnost provođenja prijeko potrebnih strukturalnih reformi u BiH. Svjetska banka je opredijeljena za pružanje pomoći vlastima u BiH na donošenju dugoročnih rješenja, kojima će se izgraditi otpornija i inkluzivnija ekonomija u post – pandemijskom periodu, kroz unapređenje ljudskog kapitala, jačanje efikasnosti javnog sektora, omogućavanje rasta privatnog sektora i smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene”, kaže Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

 

 

Oporavak u cijelom regionu rezultat je jačanja domaće i vanjske potražnje. Snažan oporavak domaće potrošnje i putovanja širom Evrope podstakao je priliv doznaka i prihoda od turizma u jeku sezone u ljeto 2021. Uz to, snažan oporavak ekonomija razvijenih zemalja je podstakao potražnju za izvozom iz regiona.

 

 

Međutim, oporavak je i dalje krhak. Rani znaci upozorenja sa tržišta rada zahtijevaju posebnu pažnju kreatora politika. Gubici radnih mjesta zbog recesije i njenih posljedica nesrazmjerno su pogodili žene i mlade, što bi moglo usporiti napore da se povećaju konstantno niske stope aktivnosti radne snage u regionu. Nezaposlenost mladih porasla je na 37,7 procenata 2021. godine, što je za 5,4 procentna poena više od juna 2020. godine, što je dodatno pogoršalo izglede za zapošljavanje mladih.

 

 

“Postpandemijska budućnost će zahtijevati da zemlje Zapadnog Balkana svoje politike fokusiraju na rješavanje ključnih prepreka stvaranju novih radnih mjesta i ekonomskoj transformaciji, uključujući zelenu tranziciju. Svih šest zemalja bi imale koristi od reformi u poslovnom okruženju, upravljanju i digitalizaciji, što bi doprinijelo rastu i smanjilo jaz sa zemljama EU”, rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

 

 

Izvještaj također razmatra makrofiskalne izazove i pokretače oživljavanja zelenog rasta regiona. Zapadni Balkan je sada na prekretnici u vezi sa predstojećom zelenom tranzicijom.

 

 

Globalni napori u borbi sa klimatskim promjenama izazivaju temeljne promjene u društvu. Preferencije potrošača i investitora se mjenjaju, zelene tehnologije i novi poslovni modeli remete više tržišta, a zelene politike preoblikuju ekonomska okruženja. S obzirom na to, ozelenjavanje ekonomije jedne zemlje postaje odlučujući faktor u međunarodnoj konkurentnosti i sposobnosti privlačenja međunarodnih finansija i investicija.

 

 

Zapadni Balkan nije izuzetak. Još uvijek okarakterisan razvojnim modelom okrenutim ka poznatim “brown industrijama”, kretanje ka zelenom putu rasta nije nimalo lako, posebno u kratkom roku. Ipak, zelena tranzicija nudi značajne mogućnosti za Zapadni Balkan – uključujući bližu integraciju u eurocentrične globalne lance vrijednosti i pristup značajnim resursima EU za finansiranje zelene tranzicije.

 

 

Efikasno upravljanje zelenom tranzicijom, uključujući i brojne kompromise u pogledu politika, treba da bude u fokusu politika zemalja Zapadnog Balkana u narednim godinama.