Naslovna AKTUELNO Izvještaj za 2020. godinu: Korupcija nikad vidljivija u BiH

Izvještaj za 2020. godinu: Korupcija nikad vidljivija u BiH


Izvještaj o indeksu percepcije korupcije u BiH za 2020. godinu koji je uradio Transparency International pokazao je da je naša zemlja znatno nazadovala i svrstana je među države svijeta u kojima se ona u najvećoj mjeri pogoršava.

 

 

 

 

 

Konstatujući pad BiH za 11 mjesta, indeks BiH rangira na 111. mjesto od 180 država, s ocjenom 35 (skala od 0 do 100), što je ujedno i najlošija ocjena od 2012. godine kada je BiH bila rangirana na 72. mjestu s ocjenom 42.

 

 

 

 

 

BiH je najlošije pozicionirana i u regiji Zapadnog Balkana te dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom. U regiji je najbolje pozicionirana Slovenija s ocjenom 60, zatim Hrvatska (47), Crna Gora (45), Srbija (38) i Kosovo (36).

 

 

 

 

 

Najbolje pozicionirane zemlje globalno na Indeksu percepcije korupcije su Danska, Novi Zeland, Finska i ostale zapadne zemlje s visokim stepenom demokratije. Najgore su zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su Sirija, Somalija i Južni Sudan.

 

 

 

 

 

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala je pojasnila da se u ovom izvještaju mjerila korupcija u javnom sektoru, međutim, faktori koji utječu na indeks percepcije korupcije su različiti od nivoa vladavine prava do uopće mogućnosti države da odgovori na izazove u smislu napretka u provođenju reformi i trenutnog nivoa demokratičnosti.

 

 

 

 

 

“Ove godine je generalno stavljeno istraživanje i u kontekst pandemije i njenog utjecaja na to kako su se države uopće nosile s ovim izazovom u smislu brojnih zloupotreba koje su se dešavale kao i brojna kršenja ljudskih i radničkih prava kao i diskriminacijom pri raspodjeli ekonomske pomoći. Za BiH je izdvojeno to da apsolutno ništa od ključnih reformi nije provedeno, nisu usvojeni ključni antikorupcijski zakoni, reforma pravosuđa stoji i ne napreduje. Izbori su pokazali ogromne nepravilnosti i zloupotrebe javnih resursa. Pravosuđe je u sve goroj situaciji i postalo je ključni problem, a ne dio rješenja koje bi trebalo procesuirati korupciju koja je sve više evidentna u ovoj instituciji”, pojasnila je Korajlić.

 

 

 

 

 

Ove godine je unazad devet godina BiH dobila najlošiju ocjenu kada je riječ o korupciji, a kako je navela naša sagovornica ona je prioritet koji bi se morao riješiti ukoliko naša država želi pristupiti Evropskoj uniji.

 

 

 

 

 

“Većina tih zahtjeva EU se odnose na reforme vladavine prava i borbu protiv korupcije. Tu imate ključne reforme pravosudnog sektora, izbornog sistema, sukob interesa, javne nabavke, finansiranje političkih stranaka, zaštita prijavitelja korupciije. To se sve direktno odnosi direktno na unapređenje mehanizama za sprečavanje i borbu protiv korupcije, a mi apsolutno ništa ne radimo po tom pitanju. Ključni problem je što su sve institucije zarobljene u interesima nekoliko pojedinaca koji donose odluke o svemu i u isto im vrijeme ne odgovara provođenje reformi i u interesu im je da održavaju kontrolu nad tim institucijama i zbog toga se sve aktivnosti na borbi protiv korupcije na neki način fingiraju i blokiraju”, naglasila je Korajlić.

 

 

 

 

 

S obzirom na to da stepen korupcije u određenoj zemlji zavisi od svjesnosti građana da prijavljuju korupciju te njihove odvažnosti na sam taj proces. U BiH taj segment nije na zavidnom nivou, pa tako Korajlić ističe da Transparency International na godišnjem nivou primi oko 1.500 prijava, ali da se građani bez obzira na to što su svjesni korupcije i njene štetnosti ne usude prijaviti.

 

 

 

 

 

“S jedne strane zbog straha da će trpjeti posljedice, a s druge strane, ne vide da institucije bilo šta rade s tim prijavama. Kada pogledate da u Tužilaštvu BiH prijave koje dolaze od agencija za provođenje zakona i sl., stoje gotovo u prosjeku dvije godine da budu riješene kako onda ohrabriti bilo koga da prijavi korupciju. Na kraju se sve svodi na to da se proganjaju oni koji je prijavljuju i ukazuju na korupciju. Mehanizmi zaštite prijavitelja korupcije ne funkcionišu, Federacija BiH nije usvojila zakon, a u BiH on važi samo za zaposlene u državnim institucijama, ali ni oni u praksi ne funkcionišu. U RS-u nemamo ni zvaničnih podataka o tome koliko je prijavitelja korupcije potražilo zaštitu. To je ključni problem”, zaključila je Korajlić.