Katolici širom svijeta danas obilježavaju blagdan “Svi sveti”, svetkovinu u Katoličkoj crkvi kojom se slave svi sveci, kako oni koji su već kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Crkva je odredila ovaj dan kada se zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.
Riječ je o onom beskrajnom mnoštvu običnih ljudi, mnoštvu koje nam svjedoči da svetost ne znači nenormalnost, besprijekornost, nego znači puninu ljudskosti. Stoga su na svetost pozvani svi kršćani, svih razdoblja i svih životnih okolnosti.
Ovaj blagdan se obilježava u znak sjećanja na sve one koji su ispunili svoju vjersku zadaću, a to je biti odan Bogu i dobar prema drugima.
Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji, i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.) te se do danas zadržao u istočnim, pravoslavnim crkvama.
Papa Grgur III (731. – 741.) premjestio je ovaj blagdan na 1. novembra kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom Samhain koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha.
Papa je stoga izabrao 1. novembra kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu.
Katolici, nakon blagdana Svih svetih obilježavaju i Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih koji se slavi svake godine 2. novembra, kada se sjećaju svih svojih pokojnika.
Uz ovaj blagdan, kao i za blagdan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
Tog dana katolici se mole za duše svojih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima i prisustvuju svetoj misi.
