Katolici, nakon blagdana Svih svetih danas su obilježili i Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih koji se slavi svake godine 2. Novembra. Dušni dan obilježen je na području općine Lukavac, a župnik Župe lukavačke Andrija Župarić je svetu misu je služio na grobljima u Lukavcu i Bistarcu.
Drugog dana mjeseca novembra svake godine katolička crkva obilježava Spomen svih vjernih mrtvih odnosno dušni dan.To je blagdan koji se obilježava dan nakon Svih svetih, 2. novembra.
Uz ovaj blagdan ,kao i za blagdan Svih svetih ,vjernici se sjećaju svojih pokojnika moleći za njih polažući cvijeće i paleći svijeće na njihove grobove.
Iako blagdane Svih svetih i Dušni dan povezuju molitva, paljenje svijeća i polaganje cvijeća, Dušni dan je posvećen sjećanju isključivo na nama bliske preminule, dok je blagdan Svih svetih dan u kojem se sjećamo i molimo za sve svete i blažene.
Tako su danas sa cvijećem i svijećama u rukama brojni katolički vjernici tradicionalno posjetili groblje u Bistarcu, gdje su nakon paljenja svijeća na grobovima svojih bližnjih najmilijih prisustvovali i služenju mise koju je predvodio velečasni Andrija Župarić.
Inače, blagdan Svih svetih zapovjedni je blagdan u Katoličkoj crkvi i spomen svih svetaca – proglašenih i neproglašenih. Dušni dan, u narodu zvan i Mrtvi dan, obilježavati se počeo početkom 11. stoljeća, dok je spomen Svih svetih 1. Novembra 827. godine uveo papa Grgur Četvrti.
Tog dana katolici se mole za duše svojih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima i prisustvuju svetoj misi.
Iako blagdane Svih svetih i Dušni dan povezuju molitva, paljenje svijeća i polaganje cvijeća, Dušni dan je posvećen sjećanju isključivo na nama bliske preminule, dok je blagdan Svih svetih dan u kojem se sjećamo i molimo za sve svete i blažene.
Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana.
Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi.
Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetoga Oca, a treću za sve vjerne mrtve.
