Naslovna AKTUELNO Ljekari savjetuju poseban oprez u hladnim zimskim danima

Ljekari savjetuju poseban oprez u hladnim zimskim danima

Do kraja vikenda  na području BiH metereolozi najavljuju značajniji  pad  temperatura ,uz naznaku  da će u večernjim satima  temperature biti još niže, a svakodnevno se mogu očekivati i snježne padavine.

 

Zdravstveni stručnjaci  upozoravaju građane na potrebu dodatnih mjera   zaštitite od akutnih bolesti  respiratornih organa u ekstremnim zimskim uslovima,  kao i od povreda koje mogu nastati na snijegu i ledu.

 

Pravilnim postupanjem  i pripremom  se mogu spriječiti  ili bitno  smanjiti posljedice  koje vremenske  pojave  mogu prouzrokovati.

 

Izrazito niske temperature  predstavljaju veliki rizik za zdravlje mnogih ljudi,a naročito za osjetljive kategorije kao što su starije osobe, djeca, trudnice i hronični  bolesnici(srčani, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari ,osobe sa visokim pritiskom).Niske temperature dovode do sužavanja krvnih sudova, a sa njihovim  sužavanjem  dolazi do rasta krvnog pritiska. Kod hroničnih  plućnih bolesnika  dolazi, usljed sužavanja  krvnih sudova, do pogoršanja  njihove osnovne bolesti  kao što su astma i hronična opstruktivna plućna bolest.

 

Izloženost niskim temperaturama  može različito djelovati na zdravlje, od blagih simptoma do ozbiljnih ili po život opasnih zdravstvenih stanja. Stoga je potrebno  znati kakve rizike  nam hladnoća  donosi i za to se  pravovremeno pripremiti. Nepovoljne zimske okolnosti, koje pogoduju razvoju akutnih respiratornih bolesti su nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za to troši i energiju, navode stručnjaci.

 

Zimi hrana sadrži malo svježeg voća i povrća koji su izvori odbrambenih vitamina A i C. Pušenje povećava rizik od obolijevanja kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezračenom prostoru lakši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu. Provođenje ličnih zaštitnih mjera najbolji je način sprečavanja obolijevanja. Na prvom je mjestu jačanje imuniteta. Dobro je što manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagađenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omogućavaju trošenje svježeg voća i povrća treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadrže potrebne vitamine i minerale. Treba dovoljno spavati i biti odmoran.  Preporučuje se izbjegavanje ili ograničavanje izlazaka, naročito u ranim jutarnjim i noćnim satima. Prilikom izlaska preporučuje se zaštititi glavu, ruke i prekriti usta šalom da bi se spriječilo direktno udisanje hladnog zraka. Maloj djeci i bebama je naročito važno utopliti šake i stopala i zaštititi glavu kapom. Nužno je izbjegavati dugo stajanje i sjedenje, kao i nošenje cipela sa visokom ili preniskom potpeticom. U organizam treba unositi dovoljnu količinu tečnosti (najmanje dva litra tople bezalkoholne tečnosti), te izbjegavati alkohol i kofein, jer smanjuju podnošenje hladnoće. Preporučljivo je izbjegavati teži fizički rad na otvorenom, te sve aktivnosti koje mogu uzrokovati umaranje i ubrzano disanje na vanjskim niskim temperaturama. Ako je, prilikom fizičkih aktivnosti, došlo do povećanog znojenja i vlaženja odjeće, potrebno je presvući u toploj prostoriji i osloboditi se viška odjevnih predmeta.

 

U slučaju poledice, povećana je mogućnost ozlijeđivanja, odnosno padova i lomova. U takvim uslovima je najbolje ne izlaziti sve dok se trotoari i druge površine za hodanje ne očiste. Pri niskim temperaturama, pomoć ljekara potrebno je potražiti i u slučaju pojave nesvjestice, gubitka ravnoteže, mučnine i povraćanja, kao i u slučaju jake glavobolje. Ukoliko se za zagrijavanje stanova i kuća koristi čvrsto gorivo ili plin, neophodno je voditi računa o redovnom ventiliranju prostorija.