Naslovna Istaknuto Loše statistike, usljed starenja populacije i iseljavanja stanovništva u BiH neminovan pad...

Loše statistike, usljed starenja populacije i iseljavanja stanovništva u BiH neminovan pad radne snage


Strategija zapošljavanja u Federaciji BiH za period od 2021. do 2027. godine naći će se sljedeće sedmice pred zastupnicima Parlamenta FBiH. U ovom dokumentu iznijet je podatak da bi Bosna i Hercegovina mogla ostati bez 420.000 osoba u radno sposobnoj populaciji do 2040. godine.

 

Analizirajući demografsku sliku, u dokumentu se navodi procjena da u BiH živi nešto više od 3,5 miliona ljudi, pri čemu – prema podatku iz 2019. godine 2,2 miliona u Federaciji.

 

Konstatira se da je tokom protekle dvije decenije došlo do značajnih promjena u starosnoj strukturi stanovništva zemlje i da će se taj trend vjerovatno nastaviti i u narednim decenijama.

 

 

“Općenito, udio djece do 14 godina života u ukupnom stanovništvu pao je sa oko 21 posto u 2000. godini na 14,5 posto u 2020. godini, dok je učešće starih osoba (65 i više godina) u istom periodu povećano sa 11 na 17,9 posto. Udio mladih od 15 do 24 godine smanjen je sa 14,8 posto u 2000. na 11,6 u 2020. godini”, navodi se u Strategiji.

 

 

Kako se dodaje, niži odnos djeca – osobe u starijoj dobi, usljed starenja populacije i iseljavanja uticat će na ponudu radne snage.

 

 

“U apsolutnom smislu, sužavanje radno sposobnog stanovništva od 15. do 64. godine života donijet ie gubitak od preko 420.000 osoba u radno sposobnoj populaciji do 2040. godine”, zaključeno je.

 

 

Kako je podcrtano u dokumentu, zapošljavanje ostaje gorućim izazovom, posebno kada je riječ o određenim grupama stanovništva, kao što su mladi, niskokvalificirane osobe, žene i Romi.

 

 

 

“Unatoč pozitivnom ekonomskom rastu ostvarenom u posljednjih deset godina, trendovi oslanjanja na privatnu potrošnju, smanjenja učešća radne snage u radno sposobnom stanovništvu i emigracije i dalje karakterišu razvojni put BiH. U Federaciji je, u proteklim godinama, primjetan određeni napredak u kontekstu aktivnosti na tržištu rada, zapošljavanja i smanjenja stope nezaposlenosti, koji je više vođen demografskim faktorima, kao što su starenje stanovništva i emigracije, nego poboljšanim prilikama na tržištu rada”, navedeno je u Strategiji.

 

 

Kako se dalje zaključuje, većina mladih ljudi suočava se sa problemima u tranziciji iz obrazovanja ka radu zbog nedovoljne usklađenosti između ishoda obrazovanja i zahtjeva na tržištu rada, pri čemu svaka četvrta mlada osoba nije zaposlena niti u procesu obrazovanja ili obuke.

 

“Zaposlenost u neformalnoj ekonomiji i dalje je raširena”, jedan je od zaključaka.

 

Konstairano je i da se preduzeća suočavaju s ograničenjima, kako u razvoju kapitala svoje radne snage, tako i u pristupu finansijskoj podršci i nefinansijskim uslugama poslovnog razvoja, što ograničava njihovu produktivnost i kapacitete za otvaranje novih radnih mjesta.

 

“Veliki dio radne snage ‘zarobljen’ je na niskoproduktivnim radnim mjestima u poljoprivredi, građevinarstvu, turizmu i maloprodaji, gdje su plate u prosjeku niže za oko 10 posto u odnosu na prosjek u zemlji”, zaključuje se.

 

Pripremljena strategija sadrži četiri strateška cilja i nekoliko ključnih ishoda kojima će se težiti. To su:

 

– Povećati ličnu zapošljivost i unaprijediti usklađenost vještina sa zahtjevima tržišta rada

 

–  Promovirati kapacitet preduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta

 

– Osigurati uključivanje osoba u nepovoljnom položaju na tržište rada kroz efektivnije aktivne politike tržišta rada

 

–  Osnažiti upravljanje tržištem rada i povećati kapacitete za provođenje