Udruženja bivših logoraša u Bosni i Hercegovini iz Prijedora i okoline obilježili su 31. godišnjicu zatvaranja logora Omarska u kojem su se tokom ljeta 1992. godine dešavala ubistva, mučenja i drugi zločini nad građanima Prijedora i okolnih mjesta. Kroz logor je od 25. maja do 30. avgusta 1992. prošlo oko 6.000 osoba koje su svo vrijeme bile izloženi torturi, fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju i silovanjima. Sedamsto ih je ubijeno.Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović je podsjetio da je kroz ovaj logor u periodu od kraja maja do sredine augusta prošlo više od 6.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti. Svake godine dolaskom na ovo mjesto vraćaju se slike stravičnih mečenja i stradanja nevinih ljudi, kazali su preživjeli logoraši.
Po odluci Kriznog štaba tadašnje opštine Prijedor ustanovljeni su logori Omarska, Trnopolje i Keraterm, a službeno ih je osnovao 30. maja 1992. načelnik policije u Prijedoru Simo Drljača, koji je poginuo tokom pokušaja njegovog hapšenja, a nakon što je protiv njega Tribunal u Hagu podigao optužnicu. Sedamsto logoraša je ubijeno. Dio na Korićanskim stijenama, dio na Hrastovoj glavici, a mnogi su podlegli zbog mučenja. Raspuštanje logora Omarska počelo je 6. avgusta 1992. godine prebacivanjem preživjelih logoraša iz Omarske u logore Manjača i Trnopolje. “Važno je održavati komemoracije da bi se sjetili onih koji su zvjerski ubijeni na svim lokacijama, bez obzira da li je to logor ili masovna grobnicama ili neka jama”, rečeno je danas. Obilježavanju godišnjice prisustvovao je i ministar za ljudska prava i izbjeglice, Sevlid Hurtić.
U svom govoru uputio je riječi podrške preživjelim logorašima, kazavši kako niko, nikada i nigdje više ne smije biti izložen ovakvim zvjerstvima, te da očekuje i da svi koji su bili uključeni u ove zločine, što prije budu procesuirani. “ 3334 registrovana logoraša i još oko 2000 njih koji nisu uvedeni u sistem, ubijena djeca, Prijedor, Kozarac, Tomašica, Višegrad, Srebrenica, Ahmići – sve su to činjenice i mjesta na kojima su se desili veliki zločini i kojih se moramo sjećati. Stalno opominjati i pisati knjige kako se ne bi zaboravilo ono što se desilo”, kazao je ministar Hurtić.
