U mjesecu iza nas srušeni su temperaturni rekordi. Bio je to najtopliji lipanj otkako postoje mjerenja, objavila je služba Europske unije za praćenje klimatskih promjena.
Prema njezinim podacima, ova godina vjerojatno će nadmašiti 2023. kao najtoplija u povijesti. Zagrijavanje djelomično uzrokuju klimatske promjene nastale zbog utjecaja čovjeka, a dijelom i meteorološki fenomen El Ninjo.
“Imali smo 12 uzastopnih rekordno toplih mjeseci, a bilježimo i rekordno visoke razine stakleničkih plinova zbog izgaranja fosilnih goriva. Bojim se da će se o tim rekordima izvještavati kao da su rezultati s Olimpijskih igara, ali čini mi se da se neće razviti svijest da se time krše ljudska prava većine ljudi na planetu.
Topli mjeseci znače jače toplinske valove te ozbiljnije poremećaje, kao što su obilne kiše i razorne poplave”, rekla je znanstvenica Friederike Oto s Grantam instituta na londonskom Imperial Koledžu, prenosi HRT.
Zbog emisije stakleničkih plinova uslijed ljudskih aktivnosti, temperaturni rekordi na svjetskoj razini padaju unazad više od godinu dana: lipanj 2024. je postao najtopliji lipanj ikada izmjeren i oborio je lipanjski rekord 2023., piše AFP pozivajući se na europski opservatorij Kopernikus.
Kopernikus je program Europske unije za promatranje Zemlje, odnosno našeg planeta i njegova okoliša. U okviru programa nude se informacijske usluge koje se temelje na promatranju Zemlje satelitima i na zemaljskim podacima.
Europska komisija koordinira i upravlja programom koji se provodi u suradnji s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF), agencijama EU i Merkator Okeanom.
S toplinskim valovima u Meksiku, Kini ili Saudijskoj Arabiji, lipanj 2024. je 13. uzastopni mjesec s rekordno visokom prosječnom temperaturom u odnosu na prethodne mjesece, objavio je Kopernikus.
S tim nizom i uz do sada nezabilježeno pregrijavanje oceana koji su apsorbirali 90 posto viška vrućene izazvane ljudskimm djelovanjem, “prosječna globalna temperatura u posljednjih 12 mjeseci, srpanj 2023- lipanj 2024. – je najviša ikada zabilježena”, ističe Kopernikus.
U tom razdoblju je prosječna temperatura planeta bila 1,64 stupnja Celzija iznad prosječne temperature u predindustrijskom razdoblju od 1850. do 1900., kada deforestacija i izgaranje fosilnih goriva još nije zagrijalo klimu Zemlje.
Lipanj 2024. je, između ostalog, bio “12. mjesec za redom s temperaturom višom za 1,5C u odnosu na predindustrijsko razdoblje”, ističe Karlo Buontempo, direktor servisa Kopernikus za klimatske promjene (C3).
Cilj Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine ima za cilj ograničiti porast temperature Zemljine površine na 1,5°C više u odnosu na predindustrijske razine.
Ako je klima već zagrijana za 1,2C više u odnosu na razdoblje 1850-1900, stručnjaci za klimu UN-a predviđaju da cilj od 1,5C ima tek ograničene izglede da bude postignut u razdoblju od 2030/35, uz ritam emisije stakleničkih plinova čiji se vrhunac očekuje do 2025.
No, do kraja godine se očekuje predviđeni povratak klimatskog fenomena La Ninje koji nose svježije temperature te se može očekivati pad globalnih temperatura, smatra Džulijen Nikolas, znanstvenik u Kopernikusu.
Objašnjava da će temperature u svijetu krajem 2024. u velikoj mjeri ovisiti o rastu temperaure okeana koji pokrivaju 70% površine planeta.
Povišena temperatura površine sjevernog Atlantika je pridonijela i snazi uragana Beril koji je početkom srpnja poharao Antile.
“Ako, usprkos La Ninji, ove rekordne temperature ostanu, 2024. bi u cijelosti mogla biti toplija od 2023., ali je još rano za reći”, kazao je Nikolas.
