U svijetu gdje moderna tehnologija brzo mijenja našu svakodnevicu, povratak korijenima i očuvanje kulturne baštine postaju važniji nego ikada.
U Cabaret Clubu Centra za kulturu Lukavac sinoć je svečano otvorena izložba „Arheološki foto tragovi Vejsila Ćurčića“, postavka koja na poseban način skreće pažnju javnosti na život, rad i pionirski doprinos arheologiji jednog od najznačajnijih imena ove oblasti u Bosni i Hercegovini.
Izložba, čiji je autor prof. dr. Adnan Kaljanac, posvećena je Vejsilu Ćurčiću, prvom školovanom arheologu u našoj zemlji, istraživaču čiji je rad obilježio razvoj arheološke nauke na ovim prostorima, ali je uprkos tome decenijama ostajao nepravedno zanemaren u širem javnom i stručnom prostoru.
O značaju ove izložbe i naslijeđu Vejsila Ćurčića govorili su koautori izložbe; dr. Jesenko Hadžihasanović i magistra arheologije Majda Šutić, ističući da je riječ o osobi čiji je doprinos bosanskohercegovačkoj arheologiji nemjerljiv. Posebno je naglašeno da Ćurčićevo djelo ne svjedoči samo o bogatstvu arheoloških lokaliteta Bosne i Hercegovine, nego i o vizionarskom pristupu dokumentiranju i istraživanju kulturno-historijskog naslijeđa.
Kako je istaknuto i u samoj postavci, Vejsil Ćurčić bio je među začetnicima upotrebe fotografije u arheološkim istraživanjima u Bosni i Hercegovini. Njegovi negativi na staklu, nastali još krajem 19. i početkom 20. vijeka, svjedoče o savremenom pristupu dokumentovanju arheoloških nalazišta i predstavljaju dragocjen trag jednog vremena, naučne posvećenosti i terenskog rada.
Njegov istraživački opus obuhvatao je teme od etnologije i arheologije do dokumentovanja srednjovjekovnih gradova, stećaka, narodnog graditeljstva i drugih važnih segmenata kulturne baštine Bosne i Hercegovine.
Program otvorenja moderirao je magistar umjetnosti, glumac Mirza Salihović, a večer su upotpunili polaznici Studija klavira u klasi prof. mr. Monike Tadić – Anja Dardalić, Rahaela Al Amili i Riad Babović.
Izložba „Arheološki foto tragovi Vejsila Ćurčića“ ostaje otvorena za posjetioce do 8. jula, a svi zainteresovani imaju priliku da pogledaju postavku koja na izuzetno zanimljiv i dokumentarno vrijedan način osvjetljava djelo jednog od utemeljitelja bosanskohercegovačke arheologije.
Podjećamo da je Vejsil Ćurčić najduže u Evropi iz zraka snimao nekropole stećaka, zajedno sa Korkutom spasio sarajevsku Hagadu, otkrio čamac iz Donje Doline, u Zemaljski muzej prevezao stećke, te ostavio čitavo bogatstvo arheoloških postignuća iza sebe, zbog čega u Muzeju Sarajeva danas zasluženo ima spomen sobu.
