Naslovna AKTUELNO Ovo su vodeći tehnološki trendovi za 2021. godinu

Ovo su vodeći tehnološki trendovi za 2021. godinu


Dobrodošli u svijet 2021. – još jedna godina koju će oblikovati trendovi inicirani s početka 2020. po ekonomiju devastirajućom pandemijom COVID-19.

Od načina na koji ljudi kupuju do načina kako rade i zabavljaju se, nijedan aspekt života nije ostao netaknut globalnim širenjem korona virusa, koji će imati najveći uticaj na korišćenje tehnologije u 2021.

Za manje od godinu dana, COVID-19 je lansirao svijet u drugačiju budućnost.

Gledajući naprijed, ubrzane promjene će se nastaviti sa pandemijom koja ubrzava mnoge tehnološke trendove koji su se već naslućivali. Usvajanje novog tehnološkog ponašanja kao odgovora na izmijenjenu realnost uzrokovanu COVID-om 19 već je doseglo nivoe koji se nisu očekivali u ni u narednih nekoliko godina, transformišući i ubrzavajući razvoj sektora kao što je zdravstvo, edukacija i prodaja.

“Najnoviji podaci pokazuju da smo za oko osam sedmica zaokružili pet godina unaprijed u usvajanju digitalnih potrošača i poslovanja”, objavila je globalna konsultantska kuća McKinsey u maju kada je zavladala pandemija.

Dok su ljudi u mnogim zemljama naprasno prebačeni u novu budućnost, pandemija je takođe ubrzavala negativne tehnološke trendove, od širenja lažnih informacija putem interneta do automatizacije koja je mogla mnoge širom svijeta ostaviti bez posla i u potrazi za poslom, motivišući na brzo iznalaženje rješenja.

U godini koja dolazi ovo je pet velikih trendova na koje treba obratiti pažnju.

 

 

Infodemija se širi

 

 

Kada su Pfizer-BioNTech u novembru objavili izum vakcine protiv COVID-19, političari širom Evrope i Sjedinjenih Država požurili su da pridobiju dio zasluga.

Ipak, za iznenađujuće veliki broj ljudi u tim državama, pojavilo se drugačije osjećanje: paranoja.

Sumnje u vakcinu nisu nove, ali globalno predstavljanje akcije naglašava kako je pandemija bila gromobran za širenje na internetu, od ‘smetljarske’ nauke o COVID-19 do teorija zavjere u vezi porijekla i efikasnosti vakcine do tretmana.

Nedavno istraživanje Gallupa otkrilo je da bi 58 procenata Amerikanaca primilo vakcinu u poređenju sa svakim trećim Francuzom.

U Rusiji proliferacija antivakserskog sadržaja na internetu skočila je kako su vlasti počele da vakcinišu domaćom vakcinom Sputnik-V, čak i prije nego je završena ključna treća faza testiranja.

Ali prema ispitivanju ruskog nezavisnog centra Levada u novembru, 61 procenat Rusa ne vjeruje zvaničnim podacima o korona virusu a 59 posto ne planira da se vakciniše.

“Oko pandemije i izbora u Sjedinjenim Državama platforme su prvi put koristile dostupne alate da se adekvatno označe informacije i doda više uvida korisnicima”, rekla je za Radio Slobodna Evropa Delphine Halgand-Mishra, izvršna direktorica The Signals Network koja je vodila nedavni izvještaj o infodemiji Foruma za informacije i demokratiju. “Ne mislim da sada mogu od toga da odstupe”.

Širenje dezinformacija i lažnih vijesti na društvenim mrežama i onlajn platformama postalo je prominentnije posljednjih godina; s neistinama koje se šire brže od istine na mreži i igraju ulogu na izborima i oblikuju diskurs oko ključnih pitanja. To je dovelo do sve glasnijih poziva na tehnološke platforme da moderiraju sadržaj, a da vlade regulišu kompanije za društvene medije gdje se odvija saobraćanje sadržaja.

Facebook su u decembru pogodile dvostruke tužbe za zaštitu konkurencije od strane Federalne komisije za trgovinu i državnih tužilaca iz desetina američkih država, koje potencijalno mogu rezultirati raspadom tehnološkog giganta.

Evropska komisija je u decembru predstavila Zakon o digitalnim uslugama koji je takođe usmjeren na velike tehnološke kompanije i koji nastoji dalje regulisati i formirati pravila koja uređuju moderaciju internetskog sadržaja.

“Godina 2021. će biti početak u kojem ćemo moći vidjeti ozbiljnu regulaciju platformi sa obje strane Atlantika”, rekla je Halgand-Mishra.

 

 

E-sport nastavlja da raste

 

 

Video igre, koje sada najvjerovatnije igra jedna četvrtina svjetske populacije, više nisu samo zabava. Postale su više socijalne, kompetitivnije, i vjerojatno, više izazivaju zavisnost nego ikad prije, postaju kulturni fenomen i podstiče unosnu industriju.

Predviđanja za tržište e-sport pokazuju da može preći vrijednost od 1,5 milijardi dolara do 2023.

Izvršni direktori industrije se nadaju da će ih gledati više ljudi, kupovati opremu i navijati za gejmerske timove kako bi podstakli brzorastući svijet e-sporta, koji je još više zahuktala pandemija.

Kako su mjere zatvaranja uvedene na proljeće zbog širenja COVID-19, broj igrača koji je ulazio na Steam, popularnu platformu za igranje video igara, dostigao je rekord krajem marta sa istovremeno uključenih 25 miliona igrača. Cijena dionica Nintenda porasla je za 45 posto, a Twitch, još jedna popularna usluga streaminga za igre, od marta do aprila skočila je za 50 posto. Prema međunarodnoj konsultantskoj kući Deloitte, jedna trećina američkih potrošača “pretplatila se na usluge video igara, koristila usluge igara u cloudu ili gledala e-sport ili virtualni sportski događaj” prvi put tokom pandemije.

Vođen glavnim osloncima kao što su Fortnite i League Of Legends, e-sportovi su povećali gledanost i doveli više investicija.

Sa 12 profesionalnih liga obuhvaćajući sve regije svijeta, osim Afrike, 120 timova s franšizom i više od 1.000 profesionalnih igrača, čini se da će industrija i u narednim godinama nastaviti da raste i takmičiti se s tradicionalnim sportovima.

 

 

Efekat talasa 5G

 

 

Svaki uzastopni napredak u brzini interneta i povezanosti sa sobom je donio talas inovacija koji je otvorio nove poslovne i tehnološke mogućnosti.

3G usluge pretraživanja weba i podataka pokazao se korisnim na mobilnim uređajima, a 4G je doveo do rasta streaming video i muzičkih platformi s povećanjem propusnosti. 5G će otvoriti još više vrata u pogledu novih mogućnosti.

Nakon gotovo decenije razvijanja, 5G mreže su sljedeća velika stvar za mobilni internet u povezivanju i nude nezabilježenu brzinu prenosa.

Ove brze mreže, zauzvrat, omogućavaju mnoge druge napredne tehnologije, od kompleksnih aplikacija do povećane automatizacije i virtualne stvarnosti koja može uticati na gotovo svaku veliku industriju i biti osnova za buduću digitalnu ekonomiju, od e-medicine do multimilijarderskog Interneta stvari odnosno mreže fizičkih predmeta u koje su ubačeni senzori, kompjuterski program…

“5G predstavlja uzbudljive mogućnosti koje tek počinju da se oblikuju”, rekla je za RFE/RL Elsa Kania, saradnica iz Centra nove američke sigurnske tehnologije i nacionalnog sigurnosnog programa. “Konkretno, kao što smo vidjeli tokom pandemije, povezanost je apsolutno temeljna za kvalitet života.”

Kineski tehnološki gigant Huawei trenutno predvodi u razvoju i postavljanju 5G mreže u svijetu.

Tenzije između Pekinga i Washingtona rastu, zvaničnici SAD-a poveli su globalnu kampanju protiv uključivanja Huaweija, koji se nalazi na američkoj crnoj listi zbog navodne prijetnje koju predstavlja za nacionalnu sigurnost i korišćenja tehnologije za špijuniranje SAD-a u ime kineske vlade.

Politika u vezi 5G vjerovatno će se nastaviti i tokom 2021. godine, ali s obzirom na to da su švedska telekomunikacijska kompanija Ericsson i finska Nokia glavna alternativa Huaweiju, stručnjaci traže veći fokus na alternative koje će biti konkurencija kineskoj kompaniji.

“Nadamo se da će prepoznavanje i konsenzus o važnosti povezivanja sljedeće generacije podstaći daljnje finansiranje podrške istraživanju i razvoju i održivim ulaganjima u američku digitalnu infrastrukturu”, rekla je Kania.

 

 

Rad sve više postaje daljinski

 

 

Rad na daljinu već je postao uobičajen za sve više digitalizovanu radnu snagu, ali pandemija je ovu promjenu jako ubrzala.

Restrikcije u zatvaranjima i socijalno distanciranje zatvorili su kancelarije širom Evrope i Sjeverne Amerike sa videokonferencijama koje su postale norma. Gartner, konsultantska IT firma procjenjuje da će 40 posto organizacija raditi na daljinu do kraja 2023., što je trend za koji očekuju da će se nastaviti dugo nakon završetka pandemije, jer kompanije prihvataju niže troškove za kancelarijske prostore.

Sa radom na daljinu i digitalnim modelima rada mogućim za mnoge profesije, zemlje koje zavise od turizma koje pogađaju ograničenja putovanja zbog COVID-19 traže načine da privuku takozvane “digitalne nomade” – one koji biraju da prigrle životni stil koji podrazumijeva da lokacije na kojoj borave ne zavisi od posla i dozvoljava im da putuju i rade na daljinu.

Države kao Estonija, Gruzija, Barbados i Bahami predvode u ponudi različitih poticaja – od niskog poreza do jeftinih troškova stanovanja – kako bi privukle digitalne radnike.

 

 

Svemir se kapitalizira

 

 

Krunska godina za private letove u svemir bila je 2020. kako je SpaceX napravio prekretnicu lansiranjem ljudi na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) u maju.

Ali, inauguralna misija nagovještava stvari koje dolaze, s nizom svemirskih letova u privatnom aranžmanu na pomolu za 2021. godinu i kasnije, dok se kompanije trkaju da svemirska putovanja učine lakšim i pristupačnijim.

Komercijalne kompanije su u svemirske letove uključene od samog početka svemirskih putovanja, ali nikada nisu igrale tako veliku ulogu.

SpaceX, koji je uspostavio novu paradigmu razvojem raketa za višekratnu upotrebu, najistaknutiji je, ali šačica kompanija u vlasništvu nekih od najbogatijih ljudi na svijetu takođe je u kombinaciji. Pored SpaceX-a Elona Muska, Blue Origin Jeffa Bezosa i Virgin Galactic Richarda Bransona također rade sa svemirskim agencijama i žele pokrenuti turistička putovanja u svemir, moguće čak i na Mjesec u godinama koje dolaze. Boeing trenutno razvija svemirsku letjelicu Starliner i nada se da će početi da vozi astronaute na ISS tokom 2021.

Sada više od desetak zemalja ima mogućnost lansiranja raketa u Zemljinu orbitu i imaju veće ambicije u svemiru, pružajući sve širu bazu kupaca privatnim kompanijama koje mogu ostvariti ekonomičnija putovanja.

“Biće sve više riječi o partnerstvima”, rekao je Joshua Colwell, profesor fizike i pomoćnik direktora Svemirskog instituta sa Floride, za RFE/RL. “I dalje su uglavnom vlade one koje šalju u svemir, ali ove kompanije će pronaći kupce iz različitih vlada i privatnog sektora da unajme njihove letove.”

Iako širenje svemirskih letova otvara nove mogućnosti, ono sa sobom nosi i nove rizike jer se sve više zemalja i kompanija uključuje u lansiranje satelita, prevoz astronauta, turističke letove i provođenje istraživačkih misija.

“Ako imate ogromnu količinu novih igrača iz vlada i privatnog sektora, koje su onda neželjene posljedice od toga?”, rekao je Colwell. “Ne znam jesu li sve te stvari potpuno promišljene i zapravo nema mnogo međunarodnih mehanizama koji bi ih mogli regulisati”.