Naslovna AKTUELNO Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a obilježava se 1. decembra

Sindrom stečene imunodeficijencije (SIDA/AIDS) je klinička manifestacija bolesti koju izaziva virus humane imunodeficijencije (HIV), pri čemu dovodi do pada imuniteta i nesposobnosti organizma da se bori protiv bolesti i infekcije.

Do sada je 40 miliona ljudi preminulo, a danas je 44 miliona ljudi zaraženo HIV-om. Svjetska zdravstvena organizacija i zdravstveni radnici širom svijeta 01.12. obilježavaju kao Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS.

Svrha obilježavanja je podići svijest javnosti o ovoj bolesti, upozoriti na posljedice rizičnog ponašanja, kao i smanjiti stepen diskriminacije zastupljen kod oboljelih od ove bolesti, saopćili su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.



 

*Prijenos bolesti i simptomi*

AIDS je hronični, progresivni proces koji počinje ulaskom HIV-a u organizam, može potrajati godinama da se razvije ako se ne liječi i traje sve do smrti inficirane osobe. Virus HIV se prenosi nezaštićenim seksualnim odnosom sa inficiranom osobom, kontaktom sa inficiranom krvlju i sa inficirane majke na dijete tokom trudnoće, porođaja i dojenja. Rizik za prijenos HIV-a povećava se stupanjem u rizične seksualne odnose (mijenjanje više seksualnih partnera/partnerki, nezaštićeni odnosi bez upotrebe prezervativa (kondoma), sa nepoznatim osobama) kao i upotrebom nesterilnog pribora (šprica, igala) za ubrizgavanje droge, crtanje tetovaža i piercing, kao i transfuzija inficirane krvi. – HIV se ne prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom, rukovanjem, zagrljajem, poljupcem, kašljanjem i kihanjem, boravkom u istoj prostoriji niti korištenjem zajedničkih predmeta kao ni upotrebom javnih toaleta i javnih bazena, kaže dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ. Najčešći simptomi koji se javljaju su oticanje limfnih čvorova koje traje duže od tri mjeseca, visoka temperatura, glavobolja i dugotrajan neobjašnjiv umor. Pored navedenih, simptomi i znaci su i brz gubitak na težini, suhi kašalj, noćno preznojavanje, proljev koje traje duže od tjedan dana, bijele mrlje ili neuobičajeno crvenilo jezika, usta ili ždrijela, upala pluća, gubitak pamćenja, depresija, i/ili drugi neurološki poremećaji. Kako se zaštiti od prijenosa virusa? Najvažnije je izbjegavati rizična ponašanja i paziti na svoje tijelo. HIV infekcija sprječava se pametnim odlukama o seksualnim aktivnostima i drogama. HIV infekcija može se spriječiti izbjegavanjem droga bilo koje vrste, suzdržavanjem od rizičnih seksualnih odnosa, upotrebom kondoma (prezervativa), od samog početka do kraja snošaja, pri svakom seksualnom odnosu s osobom za koju nema potpune sigurnosti da nije zaražena HIV – om, izbjegavanjem invazivnih postupaka, npr. tetoviranja, piercinga (zbog nesigurnost u sterilnost instrumenata) i edukacijom mladih o načinu prenošenja virusa i samoj bolesti. – Jedini način da se utvrdi postojanje HIV infekcije je testiranje na HIV, pa se testiranje preporučuje svima koji su bili u riziku od ove infekcije jer rano testiranje omogućava uspješnije liječenje. Testiranje se može obaviti u Centrima za dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje u Bosni i Hercegovini, ističe dr. Kuduzović.

 

*Projekt HIV – PLAN*

Prvi decembar se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv HIV-/AIDS-a. Povodom toga širom svijeta se obilježavaju različite aktivnosti koje imaju za cilj podizanje svijesti o ovom oboljenju, važnosti prevencije kroz edukaciju svih društvenih skupina i razvijanja solidarnosti s osobama koje su HIV pozitivne. Također važno je napomenuti i sprečavati stigmu i diskriminaciju koju HIV pacijenti doživljavaju na različite načine i gotovo u svakodnevnim situacijama. Prema podacima zdravstvenih ustanova, do kraja 2020. godine u Federaciji BiH je registrirano 249 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 105 razvilo AIDS, a u istom razdoblju 52 oboljele osobe su umrle! Od ukupno registrovanih, 86,7 posto registriranih osoba sa HIV infekcijom su muškog, a 13,2 posto ženskog spola. Najveći broj registriranih infekciju su dobili u dobi od 20-29 godina (32,2 posto), zatim u dobi 30-39 godina (31,5 posto) i u dobnoj grupi 40-49 godina (23,2 posto).

 

 

(RTV Lukavac/RTV Slon)