Različite općine, različite potrebe i različite lokalne stvarnosti – ali isti osjećaj da se promjene ne dešavaju same od sebe. U Tuzlanskom kantonu mladi iz Banovića, Čelića, Kalesije i Lukavca u posljednjem periodu pokazali su da aktivizam ne mora biti “jednokratna akcija”, niti samo dobra namjera. Kroz lokalne inicijative podržane u okviru projekta DIGI:MON – Praćenje i unapređenje statusa mladih kroz Digitalni centar za mlade, oni ulaze u procese koji ostavljaju trag: od izrade strategija, preko jačanja digitalnih vještina, do zagovaranja mentalnog zdravlja i uspostavljanja dijaloga s lokalnim vlastima.
Uz finansijsku podršku Evropske unije, DIGI:MON provodi World Vision BH Fondacija u partnerstvu s Udruženjem “Naša djeca” Sarajevo i Ministarstvom civilnih poslova BiH. Projekt je zasnovan na jednostavnoj ideji: mladima se ne nudi samo prilika da “učestvuju”, nego konkretna infrastruktura – mentorstvo, mali grantovi, umrežavanje i digitalni alati – kako bi svoje ideje pretvorili u inicijative koje se mogu braniti argumentima i provoditi u praksi.
“DIGI:MON predstavlja ključan iskorak u osnaživanju mladih u Bosni i Hercegovini kroz digitalizaciju, umrežavanje i mentorstvo. Ovaj projekt nudi jednostavan i pristupačan pristup mladima, pružajući mnoštvo prilika za jačanje njihovih kapaciteta”, poručuje Nela Hukić, menadžerica projekta ispred World Vision BH Fondacije.
Jedan od najprepoznatljivijih rezultata projekta je Digitalni centar za mlade (www.dcm.ba) – platforma koja povezuje mlade i organizacije, objedinjuje resurse i vidljivost inicijativa skupa sa grupisanim prilikama za mlade u BiH. Kako ističe Hukićeva, važno je da je Digitalni centar osmišljen u skladu sa stvarnim potrebama mladih, uz učešće predstavnika organizacija širom BiH, što ga čini funkcionalnim i dugoročno upotrebljivim, a ne samo “projektnom web stranicom”.
Čelić: mladi prave mapu prilika i uče digitalno za stvarni život
U Čeliću su mladi svoju inicijativu usmjerili na temu koja sve češće određuje ko ima šansu, a ko ostaje po strani – digitalne vještine. Kroz projekat “Klik za budućnost” organizovane su radionice digitalne pismenosti i sigurnosti na internetu, ali fokus nije bio samo na osnovnim znanjima. Mladi su učili kako da internet koriste kao alat za obrazovanje, aktivizam i zapošljivost, razvijajući i vještine digitalnog storytellinga.
Posebno važan dio inicijative je razvoj online resursa “Mapa mladih mogućnosti” – mjesta gdje se objedinjuju informacije o lokalnim prilikama: obuke, stipendije, volontiranje i programi podrške. U manjim sredinama, gdje informacije često kruže unutar uskih krugova, ovakav alat može imati dugoročan efekat: prilike postaju dostupne svima, a ne samo onima koji “znaju kome da se jave”.
Posjeti: https://rebuff.ba/
Banovići: strategija za mlade kao početak odgovornosti
U Banovićima se mladi kroz lokalnu inicijativu bave temeljem koji mijenja cijeli odnos općine prema mladima. Kroz projekat “Strategijom do glasa mladih” mladi su uključeni u proces izrade Strategije za mlade općine Banovići – dokumenta koji treba da definiše dugoročne prioritete, mjere i načine finansiranja programa za mlade.
Kroz javne konsultacije, sastanke s općinskim službama i rad u radnoj grupi, mladi zagovaraju mjere koje općinu obavezuju na kontinuitet: budžetske linije za omladinske projekte, osnivanje vijeća mladih i jačanje prostora za okupljanje i učenje. Suština strategije nije u tome da postoji lijepo napisan dokument, nego da lokalna vlast dobije jasnu mapu obaveza – i da se kasnije može mjeriti šta je ostvareno, šta nije i zašto.
Lukavac: dijalog s lokalnom vlašću kao proces, a ne protokol
U Lukavcu mladi grade promjenu kroz mehanizam koji često nedostaje čak i u zajednicama gdje postoji interes za rad s mladima: redovan, strukturiran dijalog. Inicijativa “Re:akcija – odgovor mladih na potrebe zajednice” okuplja omladinske organizacije i aktiviste kako bi kroz sastanke i okrugle stolove mapirali ključne probleme – od prostora za mlade, preko zapošljavanja, do kulturnih sadržaja – i zajedno s predstavnicima lokalne vlasti definisali korake za rješavanje.
Vrijednost ovog pristupa je u tome što dijalog postaje obaveza i kontinuitet, a ne jednokratni događaj. Kada se dogovori pretvore u plan i zapisnik, mladi prestaju biti “ciljna grupa projekata” i postaju partneri lokalne vlasti – što je jedna od ključnih promjena koje DIGI:MON želi ojačati u zajednicama.
Kalesija: mentalno zdravlje mladih pretvara se u preporuke za institucije
U Kalesiji mladi su temu mentalnog zdravlja izveli iz privatnih razgovora i postavili je tamo gdje joj je mjesto – u javne politike i lokalne planove. Kroz inicijativu “Glas mladih u fokusu” organizuju fokus grupe s mladima različitih uzrasta kako bi prikupili podatke o stresu, anksioznosti i izazovima s kojima se suočavaju.
Rezultati se neće zadržati na nivou impresija. Na osnovu nalaza pripremljen je policy brief sa preporukama za škole, općinu i zdravstvene ustanove, s ciljem da mentalno zdravlje dobije konkretnije mjesto u strategijama i budžetima. Čime se šalje važna poruka: kada postoji argument, podaci i preporuke, tema mentalnog zdravlja više nije “lična stvar” već postaje javna odgovornost.
Podrška koja otvara vrata onima koji su često izvan institucionalne slike
Koordinatorica projekta ispred Udruženja “Naša djeca” Sarajevo Berina Ceribašić ističe da je posebna vrijednost DIGI:MON-a u tome što je podrška osmišljena i za formalne i za neformalne grupe mladih koje su u svojim zajednicama prepoznate, ali često ostaju izvan institucionalnih programa.
“Posebno ističemo finansijsku i mentorsku podršku koja je omogućena kroz lokalne inicijative… Mladi su upoznati sa zakonskim odredbama koje bi lokalne vlasti trebale osigurati i na osnovu analiza potreba planirali aktivnosti koje doprinose poboljšanju stanja”, navodi Ceribašićeva, dodajući da je u nekoliko zajednica pokrenut proces uspostave tijela za mlade i zagovaranja za donošenje ili kvalitetniju primjenu strategija.
U Tuzlanskom kantonu taj efekat već postaje vidljiv, iako naizgled potpuno različite inicijative mladih, zajedničko im je to što su nastale iz realnih potreba mladih i što se oslanjaju na argumente i procese, a ne na improvizaciju.
Na kraju, možda je najvažnija poruka ovih priča jednostavna: kada mladi dobiju podršku koja je prilagođena njima – uz mentorstvo, resurse i prostor da budu ozbiljno shvaćeni – oni ne traže mjesto u tuđim planovima. Oni počinju graditi rješenja u vlastitim zajednicama.
