Naslovna AKTUELNO Uprkos zabranama u BiH rastu cijene hrane i zaštitne opreme

Uprkos zabranama u BiH rastu cijene hrane i zaštitne opreme

Cijene maski bile su više i do pet puta nego inače, brašno se prodavalo i za 20 eura, tvrde društva za zaštitu potrošača.

 

Za jedan euro mogla se kupiti zaštitna maska u jednoj apoteci u Travniku, a u drugoj, udaljenoj samo dva metra, isti taj proizvod koštao je dva eura. Cijena vreće brašna koja je bila do 10 eura, prodavala se u prvim sedmicama krize zbog korona virusa za čak 20 eura.

 

Ovakve pritužbe građana dobijala su udruženje za zaštitu potrošača, iako su vlasti u Bosni i Hercegovini donijele mjere kojima su cijene osnovnih životnih namirnica te higijenskih i zaštitnih proizvoda zadržane na nivou prije krize. Koliko se nisu poštovale te mjere odražava statistika – do polovine aprila kažnjeno je gotovo 200 privrednih subjekata u entitetu Federacija BiH u ukupnom iznosu većem od 150.000 eura.

 

U entitetu Republici Srpskoj izrečene su dvije mjere, jedna je vrijedila do početka aprila i obuhvatala je 32 proizvoda, kada je donesena proširena mjera kojom je propisana marža za ukupno 45 grupa proizvoda. Inspekcija je izvršila približno 300 kontrola, a utvrđeno je da deset poslovnih subjekata nije poštivalo mjere te je ukupna kazna iznosila približno 55.000 eura. Zbog drugih nepravilnosti, kao što je neizdavanje računa ili zbog toga što cijene nisu bile vidno istaknute i lako dostupne potrošačima izrečene su kazne više od 5.000 eura.

 

Mjere se odnose na brašno, pekarske proizvode, mlijeko, jaja, šećer, so, riža, meso, riba, povrće, voće, voda, ulje, deterdžent, zaštitne maske, odijela, rukavice, vizire i drugu robu.

 

“Definitivno svaki dan imamo nekih primjedbi koji se odnose i na apoteke i na trgovine prehrambenih proizvoda, jedino što nismo imali nikakvih zamjerki to su na pekare, prodavnice obuće, neprehrambenih proizvoda, oni su zadržali svoje cijene”, kaže Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača Srednje Bosne, ističući da je generalno u BiH došlo do povećanja cijena.

 

BiH uvozi 80 posto hrane

 

Tome doprinosi i činjenica da ova zemlja uvozi gotovo 80 posto hrane. Šta se dešava kada jedan takav proizvod poskupi u nabavci?

 

Marin Bago iz Udruženja za unapređenje kvalitete življenja Futura kaže da je BiH ovisnica o izvozu, kao nijedna zemlja iz okruženja i šire, što je jasan pokazatelj politike koja se tiče domaće proizvodnje.

Smatra da se ne može reći da se generalno situacija pogoršala, ona je, dodaje, pod kontrolom, jer svakodnevno se neko kazni, što govori da cijeli sistem radi i da nema nekog velikog crnog tržišta.

 

“Uglavnom ono što je u domaćoj nabavi to se nekako drži pod kontrolom, a kad uvezete proizvod koji je vani poskupio, što možete uraditi? Vlada može blokirati maržu, ne može blokirati cijenu, jer kako zadržati cijenu ako vani košta skuplje. Može vlada da subvencionira uvoznicima, ali to su već planovi iz više sfera. Ne mogu se entiteti baviti međunarodnom trgovinom, jer uz vanjsku trgovinu ide vanjska politika, to je zaista jedna viši razina bavljenja politikom, a ne vidim da smo mi u stanju kao društvo organizacijski dorasli tome.”

 

‘Bez promjena iako je pala cijena goriva’

 

S druge strane, iako su cijene goriva pale globalno to se ne odražava na prilike u BiH gdje su cijene tek odnedavno nešto snižene. Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača Reakcija iz Banje Luke ističe da to nažalost ne može da utiče na proizvodnju, jer je ona smanjena a potražnja je sve veća.

 

“Prodavači se nekako pravdaju da su dobavljači njima povisili cijene, tako da se na tržištu pojavljuje povećanje cijena. Nadam se da će, kada se proizvodnja vrati na maksimum, ako ostane ovaj trend cijena goriva, cijene svih proizvoda morati ići niže.”

 

Kako kažu naši sagovornici, za sada su najviše pritužbi imali na cijene zaštitnih proizvoda. Dezinfikacijska sredstva sada je lakše naći na tržištu, jer su domaći proizvođači počeli proizvodnju, međutim, maski i rukavica još nedostaje. Srdić prepričava da su se u RS-u maske koje su inače koštale jednu marku prodavale za više od pet maraka.

 

Zbog nedostataka na tržištu i tako visokih cijena, građani su ih pokušavali nabaviti i putem interneta, gdje su često bili prevareni. Jedna od najčešćih prevara je, objašnjava Arnautović, ona gdje “prodavač” traži da mu se dopuni kredit na mobitelu.

 

“Traže vam da na neki račun uplatite dopunu kredita i to se jako često dešava. Uglavnom se radi o različitim Facebook stranicama, bez ikakvog kontakta, samo se na mail ili u privatnu poruku pošalje neki broj mobitela na koji se može kontaktirati. Inspekcije nemaju vremena da se bave i takvim prijavama pored drugog posla kojeg sada imaju, pa građani moraju paziti na ove stvari. Cijena dezinfekcionih sredstava sada se ustabilila, ali mislim da je zaista viša nego što bi trebala biti, jer to su ipak malo više cijene u odnosu na period od prije od par mjeseci.”

 

Zadržati i cijene komunalnih usluga

 

Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH kažu da su zaprimili osam žalbi koje se odnose na povećanje cijena, uglavnom na higijenske i prehrambene proizvode.

 

Ističu i da su izdali i preporuku o zadržavanju cijena i nivoa komunalnih i drugih javnih usluga, struje, plina, grijanja, vode, telekomunikacijskih i poštanskih usluga, usluga javnog transporta, na nivou cijena zatečenih 5. marta.

 

“Zakon o zaštiti potrošača u BiH na jasan način regulira obavezu trgovca da obavlja trgovinsku djelatnost na pošten način, odnosno, na način koji nije u suprotnosti sa dobrim poslovnim običajima. Također, navedeni Zakon propisuje prekršajnu novčanu kaznu u iznosu od 2.500 – 5.500 konvertibilnih maraka (1.280 – 2.810 eura)  za trgovca koji prodaje proizvod na način koji je u suprotnosti sa navedenim”, kažu iz ove institucije.

 

‘I zdravstvo je potrošačko pitanje’

 

Bago upozorava da potrošnja vuče društvo naprijed i ukoliko država ima potrošače slabe kupovne moći, nema osnove za ekonomski uspon. Međutim, dodaje, da se u BiH na svakom koraku krše prava potrošača, a to se ne odnosi samo na hranu i higijenske proizvode.

 

“Zdravstvo je klasično potrošačko pitanje, prava pacijenata su potrošačka prava, i mi smo kao potrošači zaista ugroženi po više stavki tu. Imamo i primjer požara u Hercegovini, gdje mi kao potrošači plaćamo velika sredstva što se tiče obrane. Potrošačko je pitanje pravo na život u zdravom i održivom okolišu i vi kada vidite koliko se u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nabavilo auta za bespotrebnu administraciju, mogli smo imati čitavu flotu u našoj zračnoj luci čiji je grad Mostar vlasnik. Ovako molimo da nam neko dođe da pomogne, dobrovoljci gase kantama požar kao da smo u srednjem vijeku.”

 

(Izvor: Al Jazeera )