Urod strnih žita u ovoj godini na TK zadovoljavajući uz dobar kvalitet zrna

U Izvještaju o realizaciji žetve strnih žita u 2021. godini za područje Tuzlanskog kantona koji je jučer usvojila Vlada TK , navedeno je da je u toku jesenje sjetve u 2020. godini i proljetne sjetve u 2021. godini, zasijano 5.743 ha poljoprivrednog zemljišta. Zasijana je pšenica, raž, ječam, zob  te hibrid pšenice i raži pod nazivom tritikale. Ova površina je za 134 ha više u odnosu na prethodnu godinu.

 

 

 

Značajnije površine zasijane su na području Lukavca, Gradačca, Kalesije, Tuzle, Živinica, Čelića i Gračanice, što ukazuje da je sjetva ovih žita zbog korištenja specifične mehanizacije u toku obrade i žetve pogodnija na većim zemljišnim kompleksima. U sjetvenoj strukturi strnih žita pšenica zauzima 68,74%, dok ostala strna žita zauzimaju 31,26 %.

 

 

Povoljni vremenski uslovi tokom žetve uticali su da se žetva blagovremeno završi kao i na dobar kvalitet zrna. Prosječni prinosi strnih žita u odnosu na prethodnu godinu su nešto veći osim prinosa zobi. Ukupan prinos strnih žita u ovoj godini na području Kantona iznosio je 27.426,30 tona, što je za 1.251,20 tona, odnosno 7,05 % više u odnosu na prošlu godinu. Ukupan prinos pšenice u odnosu na prošlu godinu veći je za 1.873,95 tona, a ječma za 452,10 tona. Ukupan prinos raži/tritikale je manji za 439,65 tona, a zobi za 599,20 tona u odnosu na prinos u prošloj godinu, što je i očekivano budući da su se u tekućoj godini sjetvene površine zasijane pšenicom i ječmom povećale, dok su površine zasijane zobi i raži smanjene.

 

 

 

Ovogodišnja proizvodnja pšenice od 19.568,75 tona zadovoljava oko 26% potreba stanovništva Kantona. Osnovni razlozi za ovako malu proizvodnju pšenice u odnosu na potrebe stanovništva Kantona su: nedovoljna veličina zemljišnog posjeda, niska produktivnost, nedovoljna i neadekvatna tehnološka opremljenost, nedostatak povoljnih kreditnih sredstava itd.

 

 

 

Također, na malu zainteresovanost poljoprivrednih proizvođača za sjetvu pšenice na većim površinama uticala je i niska otkupna cijena pšenice od strane mlinova kao i nedonošenje odluke o garantovanoj otkupnoj cijeni.

 

 

 

Podijelite na mrežama