Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH saopćio je da se zalihe krvi kontinuirano prate i planiraju, ali da je posljednji period obilježen nedovoljnim i minimalnim zalihama zbog povećanih potreba za transfuzijskom potporom.
Kako je istaknuto, promjene u zdravstvenoj slici stanovništva, ali i zahtjevi savremene medicine, doveli su do veće potrebe za transfuzijama krvi, što dodatno opterećuje postojeće rezerve.
Direktorica Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH Aida Đozo navela je da je cilj ove ustanove da u svakom trenutku raspolaže dovoljnim količinama pripremljenih krvnih pripravaka za hitne slučajeve, operativne zahvate i liječenje pacijenata.
Ona je pojasnila da je krv lijek koji se ne može proizvesti, zbog čega sistem u potpunosti zavisi od humanosti dobrovoljnih davalaca. Dodala je da su minimalne zalihe dovoljne za 24 sata i da u prosjeku iznose oko 100 krvnih pripravaka, ali da je stvarna potreba često nepredvidiva. Idealnim se, kako je navela, smatraju zalihe za tri do pet dana, iako je to izazov i za mnogo veće zdravstvene sisteme.
Iz Zavoda podsjećaju da se zalihe krvi moraju obnavljati gotovo svakodnevno, s obzirom na ograničen rok trajanja krvnih komponenti. Eritrociti se mogu čuvati do 35 dana, trombociti svega pet dana, dok plazma ima duži rok trajanja jer se čuva zamrznuta.
Posebno je naglašeno da je upravo zbog kratkog roka trajanja pojedinih komponenti, naročito trombocita, neophodno kontinuirano darivanje krvi.
Prema riječima direktorice Đozo, najčešće su potrebne krvne grupe koje su ujedno i najzastupljenije među stanovništvom, poput A i O Rh pozitivne. Ipak, u hitnim situacijama posebno važnu ulogu ima O Rh negativna krvna grupa, jer se može dati pacijentima svih krvnih grupa u životno ugrožavajućim stanjima.
(RTV Slon)
