Naslovna AKTUELNO Zdravstveni radnici traže više zaštitne opreme i hitno zapošljavanje novog osoblja

Zdravstveni radnici traže više zaštitne opreme i hitno zapošljavanje novog osoblja

U početku je objašnjeno kako se zdravstveni radnici suočavaju s nedostatkom zaštitne opreme.

“Rukavice, zaštitne maske i dezinfekciona sredstva – manjka nam svega. Kao primjer ću vam navesti odjel na kojem ja radim. Odjel ima sedam zaposlenih, dakle pet medicinskih sestara i dva ljekara. Za jednu radnu sedmicu dobijemo kutiju rukavica”, kaže prim. dr. Adisa Fakić sa JZU UKC Tuzla, Poliklinike za uho grlo nos, dodajući kako to pravi veliki problem u praksi.

Priču nastavlja govoreći kako na terenu nedostaje medicinskog kadra. Neki od njih pomažu u trijažnim punktovima, što stvara dodatni problem jer zbog toga nedostaje osoblja u domovima zdravlja.

“Prije svega, nedostaje ljekara, epidemiologa i infektologa, kao i medicinskih sestara/tehničara. Osim toga, veliki broj naših uposlenika je zaražen koronavirusom. Od 6.000 uposlenih na primarnoj zdravstvenoj zaštiti – 520 njih je izbačeno iz stroja, bilo da su pozitivni ili su iz nekog razloga u samoizolaciji”, govori Fakić.

Kada se sve stavi na papir, “osoblje je desetkovano”, kaže. Ljudi su fizički premoreni, nisu koristili godišnje odmore i mnoštvo je problema zbog kojih je sindikat bio primoran da reaguje.

“Loše strukturirano, rukovođeno i finansirano zdravstvo nekad može napraviti više štete nego koristi. U našem zdravstvenom sistemu politika ima veliki, vrlo često negativan, utjecaj. To se pokazalo u nekoliko segmenata, to je Agencija za lijekove, Civilna zaštita, zakoni o javnim nabavkama… Ono što je naš problem jeste Uredba o zapošljavanju u javnim ustanovama. Dakle, najveći problem je nedostatak medicinskih sestara. To je gorući problem”, ističe Esad Brkić, šef Odjeljenja za intenzivnu terapiju JZU UKC Tuzla.

Samo u JZU UKC Tuzla trenutno nedostaje 200 medicinskih sestara, a na državnom nivou ih manjka 1.000. Postoji ogromna potreba za hitnim zapošljavanjem.

“Potrebno je donijeti hitni moratorij u zapošljavanju medicinskih sestara i higijeničara. To je osoblje koje nosi ovakvu organizaciju liječenja COVID-19 infekcija. To bi pod hitno trebalo odraditi pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva”, kaže.

Za jednog bolesnika na respiratoru standard je jedna medicinska sestra, istakao je. Minimalni standard je jedna medicinska sestra na dva bolesnika s intenzivne njege.

Najveći problem predstavlja zapošljavanje radnika i njhovo edukovanje kako bi se što bolje i efikasnije brinuli o pacijentima oboljelim od COVID-19: “Nisam toliki skeptik da mislim da nećemo naći rješenje, izborit ćemo se, izborili smo se i s gorim situacijama”.

“Mi smo 19. marta tražili da se Krizni štab izjasni o tome da sve zdravstvene ustanove pojača sa 600 ljudi i da se u primarnu zaštitu primi isto toliko ljudi kako bismo imali vremena da ih edukujemo i pripremimo za predstojeću situaciju u vezi s pandemijom koronavirusa”, govori predsjednik sindikata Zijad Latifović.

Ponavlja kako je konferencija za medije sazvana zbog enormnog porasta broja novozaraženih zdravstvenih radnika na teritoriji FBiH.

“Do prije dvije sedmice smo imali ukupno zaraženih 550 ljudi, sada ih je već više od 1.300. Mi smo prije 15 dana tražili od premijera da omogući dodatno zapošljavanje. Neka primaju koga god žele, ali neka nam daju da ih edukujemo i pripremimo”, kazao je Latifović.

Osim toga, sindikat zahtijeva da se COVID-19 proglasi profesionalnom bolesti, ne samo za zdravstvene radnike, nego za sve profesije.

“Ovo je enormna prijetnja za sve nas. Niko još ne zna kakve posljedice ostavlja COVID-19. Zato insistiramo da se to stavi u pravilnik”, kaže.

Na birou je trenutno 4.500 medicinskih sestara i 200 ljekara, ističe Latifović.

“Neophodno je primiti najmanje 100 ljekara i 1.000 sestara, te 500 popratnog osoblja koji će pomoći u radovima. Novo osoblje bismo obučili u tome kako raditi, imali bi skraćeno radno vrijeme i dobijali materijalnu naknadu, jer rade u COVID bolnicama. Tako se radi u cijelom svijetu. Obučili bismo ih za mjesec. To smo tražili još prije tri mjeseca”, zaključuje.

Naposljetku ističe da su do sada dobili samo administrativne odgovore, te kako nisu naišli na dovoljno razumijevanja nadležnih.