Naslovna AKTUELNO 15. oktobar Međunarodni dan bijelog štapa!

15. oktobar Međunarodni dan bijelog štapa!

15 oktobar obilježava se kao Međunarodni dan bijelog štapa. Što je država siromašnija i sistemski neuređena problemi slijepih i slabovidnih osoba su više izraženih

 

Bijeli štap slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap zaista bio pomagalo, slijepa osoba mora proći kurs za samostalno kretanje, tokom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna saobraćajna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.

Inicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u saobraćaju dala je Guilly d’Herbmont 15. oktobra 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata se bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih. Mnogim aktivnostima Međunarodni dan bijelog štapa obilježen je i na područiju TK.

 

Najmanje dvije milijarde i 200 miliona ljudi u svijetu ima oštećenje vida ili su slijepi, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. Od toga za najmanje milijardu slučajeva moglo se preventivno djelovati ili izliječiti. Oko 312 miliona je mlađih od 19 godina. U državi kao što je Bosna i Hercegovina problemi slijepih i slabovidnih osoba izraženi su u svim društvenim procesima

 

 

Ipak iz tuzlanskog Udruženja građana oštećenog vida ističu da imaju solidnu saradnju sa gradskim, kantonalnim i višim nivoima vlasti, naročito kada je u pitanju realizacija projekata  koji za cilj imaju poboljšanje položaja slijepih i slabovidnih osoba.

 

 

Više od milijardu ljudi u svijetu živi sa oštećenjem vida jer nisu bili u mogućnosti izliječiti ili se nisu liječili. U ove poremećaje vida uključeni su kratkovidost, dalekovidost, glaukom i katarakta. Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju problema sa vidom a žive u ruralnim dijelovima nemaju dobru zdravstvenu zaštitu za razliku od ostalih.

 

Ostale grupe koje nisu jednake u pristupu zdravstvenom osihuranju, a imaju problema sa vidom su: žene, starije osobe, invalidi, etničke manjine i manjine.

 

Narodi Subsaharske Afrike i južne Azije imaju osam puta veći procenat zastupljenosti bolesti i oštećenja vida, nego u zemljama u kojima je BDP veći.