Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini već godinama ozbiljno ugrožava legalno tržište, a ilegalna trgovina duhanom i duhanskim proizvodima ostavlja velike posljedice po budžete i privredu. Procjene govore da se zbog “crnog tržišta” godišnje gube stotine miliona eura, dok nadležne institucije i industrija pokušavaju zajednički suzbiti šverc i zaštititi javne prihode, javlja BHRT.
Paklice bez akciznih markica. Duhan prodavan “na crno”. Roba koja granice prelazi mimo sistеma. Siva ekonomija u Bosni i Hercegovini već godinama ne funkcionira na margini, nego paralelno s legalnim tržištem, а prometovanje duhanom i duhanskim proizvodima to najbolje ilustruje. Procjene govore da zemlje regiona zbog ilegalne trgovine duhanom godišnje gube stotine miliona eura. Najveću cijenu ne plaćaju samo budžeti, nego i privrednici, tržište rada, građani…
“Bosna i Hercegovina je gubila, po našim procjenama, i preko 500 miliona eura godišnje. To su zbilja veliki novci”, kaže Darko Gašpar, menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine i fiskalnu politiku BAT.
“Iz tih sredstava zaista se finansiraju mnoge neke stvari koje su važne za naše građane. Znamo da se penzije praktično finansiraju jer su prešle na budžet, razna socijalna davanja, policija, školstvo, itd. Dakle, iz mase prihoda, gdje se ubrajaju i akcize na duhan i duhanske proizvode, finansiraju se mnoge neke stvari kroz budžet na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini”, napominje portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.
A upravo iz institucija vlasti poručuju kako šverc nije tek pitanje nelegalne prodaje nego direktan udar na javne prihode, ali naglašavaju na važnost usklađivanja nameta u dogovoru s predstavnicima industrija.
“Kad imate taj izbalansiran pristup, vi imate situaciju da nemate štetu po državu, s jedne strane, tj. imate javne prihode na nivou očekivanja. S druge strane, imate privredu koja može da funkcioniše i, istovremeno, imate destimulaciju ovog sektora koji se zove ‘sivi sektor’ ili ‘siva ekonomija'”, ističe ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić.
I dok država pokušava zatvoriti prostor za sivu ekonomiju, legalni proizvođači i distributeri tvrde da bez zajedničkog djelovanja nema ozbiljnog rezultata jer ilegalno tržište ne ruši samo konkurenciju nego i kompletnu ekonomsku sliku zemlje.
“Ne možete takve korake činiti bez ozbiljne saradnje nadležnih institucija i tu se ta sinergija u Bosni i Hercegovini dogodila, što je jako važno. I u jednom momentu 2019. ili 2020. godine prepoznato je da je došlo do ogromnog pada prihoda i da je crno tržište, ilegalno tržište duhana i duhanskih proizvoda, preuzelo polovinu ukupnog tržišta i da se taj novac, potreban svim građanima, odliva u ilegalne tokove”, kaže Zinaida Babović, “Japan Tobacco International”.
Posljedice poslovanja u sivoj zoni, upozoravaju stručnjaci, ne se vide samo u budžetskim minusima. Siva zona stvara i iskrivljenu sliku tržišta rada jer dio novca i poslova ostaju potpuno izvan sistema.
“Тo je globalni problem koji je barem u narednih desetak godina nerješiv, samo je pitanje kako ga možemo ublažiti”, upozorava stručnjak za tržište rada Dominik Raškaj.
A Bosna i Hercegovina, barem u suzbijanju ilegalne trgovine akciznim proizvodima, može poslužiti kao dobar primjer.
“Bosna i Hercegovina sada i Bosna i Hercegovina prije 10 godina su dvije različite priče. Kako se taj pomak dogodio? Dogodio se tako da je Uprava za indirektno oporezivanje zaustavila rast akciza, što je automatski zaustavilo rast cijena proizvoda, pa smo mi u jednom trenutku imali tržište Bosne i Hercegovine, koje je u jednom trenutku bilo 12 milijardi cigareta godišnje, koje je palo na 3,5 milijarde. Zadnjih pet godina oporavak je velik, prihodi sjajno rastu i mislim da je to sinergija djelovanja industrije i zakonodavstva, u pravom smislu te riječi”, smatra Darko Gašpar, menadžer za borbu protiv ilegalne trgovine i fiskalnu politiku BAT.
Tome doprinosi i aktivno učešće građanki i građana koji, kroz kampanju Uprave za indirektno oporezivanje BiH “Stop švercu”, mogu prijaviti ilegalnu prodaju duhana i duhanskih prozivoda ove godine do kraja šestog mjeseca.
“Jedine cigarete koje se legalno nalaze u prodaji u Bosni i Hercegovini su cigarete sa akciznom markicom na kojoj piše Uprava za indirektno oporezivanje i koje imaju hologramsku zaštitu, a u slučaju ako građani primjete da im neko ponudi cigarete koje nemaju akciznu markicu ili imaju akciznu markicu druge zemlje, to je nelegalno na tržištu Bosne i Hercegovine”, napominje portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.
U regionu koji i dalje pokušava sustići evropske standarde – borba protiv sive ekonomije postaje mnogo više od fiskalne teme. Svaka ilegalna paklica znači manje novca za budžete, zdravstvo i javne usluge. A svaka zatvorena ruta šverca najvažniji je korak u zaštiti legalnog tržišta.
