Naslovna AKTUELNO Azri Miletić tokom suspenzije isplaćeno 228.000 KM, Goranu Salihoviću 189.600 KM

Azri Miletić tokom suspenzije isplaćeno 228.000 KM, Goranu Salihoviću 189.600 KM

Sutkinja Azra Miletić prije tri godine je pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđena na dvije i po godine zatvora zbog primanja dara i drugih oblika koristi. Izrečena joj je mjera zabrane vršenja poziva nosioca pravosudne funkcije od tri godine.

 

Godinu kasnije, Apelaciono vijeće Suda BiH, nakon žalbi, je ukinulo presudu, a daljnje vođenje postupka preneseno je na sarajevski Općinski sud. Sudski proces još uvijek traje.

 

Miletić je suspendovana 2015. godine. Od tada do danas svaki mjesec prima platu i ostale naknade. To joj omogućava Zakon o platama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH omogućava.

 

Kolike su plate sudija?

 

Plata sudije Suda Bosne i Hercegovine iznosi 3800 maraka (1900 eura). To praktično značio da je sutkinja Azra Miletić u proteklih 60 mjeseci naplatila 228.000 maraka (114.000 eura).

 

Azra Miletić jedna je od 25 sudija i tužilaca koji su suspendovani u proteklih deset godina, od čega njih dvadeset troje prima plate koje su imali prije suspenzije. Ovo je za Radio Slobodna Evropa, u dopisu, potvrdilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine (BiH).

 

Na spisku suspendovanih je i Goran Salihović, nekadašnji glavni tužitelj Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

 

Protiv Salihovića je prvo pokrenut disciplinski postupak, a nakon toga optužnica, u decembru 2018. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti. Salihović se tereti da je pribavio imovinsku korist u iznosu višem od 25 hiljada eura, odnosno, da je od februara 2013. do septembra 2016. godine postupao suprotno Odluci o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, čime je prekoračio limit potrošnje u zemlji i inostranstvu.

 

Ovaj predmet je do sada bio u nadležnosti tri suda (Suda BiH, Opštinskog suda Sarajevo i Kantonalnog suda).

 

Suđenje Salihoviću je u toku i vodi se pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

 

Iz tužilaštva u tužilaštvo

 

Nakon što je suspendovan sa tadašnje pozicije glavnog tužioca, Salihović je prebačen na poziciju tužitelja Tužilaštva BiH. Potom je i sa te pozicije suspendovan.

 

Plata glavnog tužitelja Tužilaštva BiH iznosi 4.400 maraka (2200 eura). Salihović je na jednogodišnjoj suspenziji sa pozicije glavnog tužitelja dobio 52.800 maraka (26.400 eura).

 

Kolike su plate tužitelja?

 

Tužiteljske plate su 3.800 (1900 eura), pa je Salihović tokom trogodišnje suspenzije sa funkcije tužitelja, naplatio ukupno 136.800 maraka (68.400 eura). U konačnici, za četverogodišnju suspenziju, Salihović je naplatio 189 600 maraka ili 94.800 eura bez odlaska na posao.

 

Suspendovanim sudijama i tužiocima u BiH do sada je isplaćeno oko tri miliona maraka (1,5 miliona eura).

 

Da li je sve po zakonu?

 

Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH omogućava svim suspendovanim tužiteljima i sudijama da primaju plate dok traju sudski procesi. Izmjene zakona se nalaze u parlamentarnoj proceduri, a na njihovom usvajanju insistira Evropska unija.

 

U izveštaju o napretku u pregovorima sa Evropskom unijom navedeno je da BiH nije ostvarila napredak u oblasti pravosuđa.

 

Znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za povratak povjerenja građana u pravosuđe, počevši od vjerodostojnog i rigoroznog sistema provjere finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija.

 

“Nije bilo napretka u oblasti vladavine prava. Doslovno nije bilo napretka u poglavljima 23 i 24. Doslovno se nalazimo na istom mjestu, tamo gdje smo i bili prije godinu dana”, objasnio je šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovine (BiH) Johann Sattler, koji je u utorak, 6. oktobra, predao predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji Izvještaj o napretku za Bosnu i Hercegovine u pregovorima sa Evropskom unijom.

 

Sattler je pozvao sve “relevantne aktere” da prestanu sa opstrukcijama reformi pravosuđa, koje se uglavnom odnose na izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).

 

“Pozivam Parlamentarnu Skupštinu BiH da izmjene ovog Zakona usvoje u što kraćem roku, a također napominjem da su ove zakonodavne izmjene nužno vezane za odobravanje narednog paketa makro-finansijske pomoći”, poručio je Sattler.

 

Prema zakonskoj regulativi, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine, čiji je osnovni mandat uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa.

 

VSTV je i regulatorno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine koje uspostavlja etičke i profesionalne standarde za pravosudnu profesionalnu zajednicu, navodi se u zakonu kojim je uspostavljen 2004. godine.

 

Ko upravlja VSTV?

 

Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže Account smatra da VSTV-om ne može rukovoditi osoba koja je umiješana u aferu.

 

Na čelu VSTV je Milan Tegeltija.

 

U Parlamentu Bosne i Hercegovina je u maju 2019. godine formirana posebna parlamentarna komisija za utvrđivanje stanja u pravosuđu, nakon afere u pravosuđu, pod nazivom “Potkivanje”.

 

U ovoj aferi se na videosnimku predsjednik VSTV BiH Milan Tegeltija dovodio u vezu sa koruptivnim radnjama, odnosno da je preko posrednika, inače službenika SIPA BiH, ugovarao klijente kojima je trebalo “ubrzati” predmete u bh. pravosuđu.

 

Tužilaštvo BiH kasnije je podiglo optužnicu protiv aktera, Tegeltija je oslobođen sumnji, a u slučaju se pojavio kao svjedok.

 

“Najmanji je problem je tu da li oni primaju plaću. Problem je u tome što će oni i dalje biti ti koji će upravljati pravosuđem Bosne i Hercegovine. Zato imamo ovakvo stanje kakvo imamo sa korupcijom”, smatra Eldin Karić.

 

Afera “Potkivanje” je nastala nakon što je zviždač (prijavitelj korupcije) Nermin Alešević snimio, a potom 2019.godine ustupio medijima razgovor sa predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine (BiH) Milanom Tegeltijom, koji je privatno vodio u jednom ugostiteljskom objektu u Banjaluci.

 

Na objavljenom video snimku predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija i Alešević razgovaraju o predmetu koji se nalazi u Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Tom prilikom Tegeltija govori da će vidjeti sa Dalidom Burzić, tadašnjom glavnom tužiteljicom Kantona Sarajevo, zbog čega se odugovlači rješenje Alešićevog predmeta. Tada je sa njima u društvu bio i inspektor Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Marko Pandža kojem je Alešević dao 2.000 KM (1000 eura) da bi se ubrzala istraga.

 

Kako su regulisane naknade za pravosudne radnike?

 

U Ministarstvu pravde BIH za RSE kažu kako su naknade zaposlenih u pravosuđu uređene Zakonom o visokom i sudskom tužilačkom vijeću, a ne Zakonom o platama.

 

“Pitanje naknade, zaposlenih u pravosuđu, prilikom suspenzije, ne može biti predmet Zakona o platama i naknadama sudaca i tužitelja nego je predmet Zakona o VSTV, odnosno trebalo bi biti obzirom da već postoji odredba o obustavi plate i drugih naknada ukoliko je osuđen za kazneno djelo (čl. 81). Slijedeći tu logiku onda bi i pitanje plate i naknade za vrijeme suspenzije trebalo jednako biti propisano tim propisom”, stoji u pisanom odgovoru ministra pravde Bosne i Hercegovine, Josipa Grubeše.

 

U Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću se navodi da “ako je prvostepeni sud proglasio sudiju ili tužioca krivim za krivično djelo, Prvostepena disciplinska komisija može narediti da se obustavi isplata plate i drugih naknada sudiji ili tužiocu do donošenja odluke drugostepenog suda po žalbi’.

 

Eldin Karić, iz Account mreže ističe kako zakon dozvoljava obustavu plate, a na pitanje zbog čega se to ne radi, odgovara:

 

“Mislim da jednostavno na taj način se kontroliše taj nakaradni sistem koji iz temelja treba reformisati, zapravo za početak ga treba ukinuti, i eventualno napraviti drugačiji, bolji, kvalitetniji sistem. Nekolicina ljudi koji upravljaju VSTV-om, imaju neograničenu pravosudnu moć. Zapravo imaju neograničenu moć u ovoj državi, jer ako ne funkcioniše pravosuđe, ne funkcioniše ništa.”

 

U izvještaju EK za BIH se navodi i kako znakovi pogoršanja stanja u pravosuđu zahtijevaju hitne mjere za povratak povjerenja građana u pravosuđe, počevši od vjerodostojnog i rigoroznog sistema provjere finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija.

 

Reforma pravosuđa u BiH je i jedan od 14 prioriteta BIH na putu ka Evropskoj uniji.

 

Evropska komisija u junu ove godine je upozorila Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV) da bi mogla da obustavi dalje finansiranje reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini, koje realizuje preko tog vijeća.

 

“Zbog zabrinjavajuće ograničenih rezultata u postizanju ciljeva reforme pravosuđa u proteklim godinama, a posebno u oblasti integriteta, Komisija trenutno preispituje svoju podršku pravosuđu putem VSTV-a”, potvrdili su za RSE iz Ureda glasnogovornika Evropske komisije u Briselu.

 

U pismu koje su ove sedmice uputili predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji napomenuli su kako se predugo čeka na reforme pravosuđa, te da je “stanje pravosudnog sistema razlog za zabrinutost”.

 

 

(Izvor: RSE)