Naslovna AKTUELNO BiH zauzela 6. mjesto na listi najreligioznijih zemalja Evrope

BiH zauzela 6. mjesto na listi najreligioznijih zemalja Evrope

Mnogo je načina za definiranje onoga što znači biti vjerski, ali za ovu analizu su istraživači razmotrili četiri uobičajena parametra religioznosti, a to su prisustvo vjerskim službama, učestalost molitvi, vjerovanje u Boga i značaj religije u životu.

Smatra se religioznom u ovoj analizi svaka odrasla osoba koja kaže da ispunjava barem dvije od navedene četiri mjere, ali da ne prijavi nizak pridržavanja u bilo kojem od ova četiri područja.

 

Tačnije, religioznom osobom smatra se onaj čovjek koji barem jednom mjesečno posjećuje vjerske službe, moli se svakodnevno, vjeruje u Boga s apsolutnom sigurnošću i koji je rekao da mu je religija veoma važna.

 

Pored toga, ako osoba prijavi nizak nivo religioznosti u jednoj od mjera (primjerice, rijetko ili nikada ne pohađa vjerske službe), i dalje će se smatrati “visoko religioznom” ako prijavi visoko religiozno ponašanje u preostale tri mjere.

Studija pokazuje da su generalno ljudi iz centralne Evrope te istočni Evropljani izrazito religiozni. Naprimjer, u Armeniji i Grčkoj otprilike polovina odraslih osoba je izrazito religiozna. Paralelno s tim, samo jedan od deset ljudi u Danskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji kvalificira se kao visoko religiozna po ovim kriterijima.

Također, polovina ili čak i više odraslih osoba u Armeniji, BiH, Gruziji, Grčkoj i Rumuniji kaže da je religija veoma važna u njihovom životu za razliku od Francuske, Njemačke, Velike Britanije i nekoliko drugih zapadnoevropskih zemalja.

 

Općeniti obrazac istok-zapad također se očituje i u razlikama kada je u pitanju tzv. kulturni šovinizam. Istraživači iz gotovo svih zemalja Evrope su ispitanike pitali da li se slažu s tvrdnjom da njihov narod nije savršen, ali da je njihova kultura superiorna u odnosu na druge.

 

Iako postoje izuzeci, centralni i istočni Evropljani u cjelini su skloniji reći da im je kultura superiornija. Osam zemalja u kojima je takav stav najrašireniji su Grčka, Gruzija, Jermenija, Bugarska, Rusija, BiH, Rumunija i Srbija, smatraju istraživači Pew Foruma.

 

Ogromna većina ispitanika u zemljama koje su bile uključene u studiju kažu da vjeruju u sudbinu, uključujući oko osam od deset ljudi u Armeniji (83 posto) i BiH (80 posto).

 

Isto tako, dvije trećine odraslih u Moldaviji, Finskoj i BiH smatraju da je govoriti nacionalnim jezikom važno kako bi se zaista pokazala pripadnost zemlji.