Naslovna AKTUELNO Korona virus: Kakvi su simptomi i šta radi tijelu

Korona virus: Kakvi su simptomi i šta radi tijelu

Korona virus se širi svijetom, a stigao je i u BiH.

 

Kakvi su simptomi?


 

Virus izaziva bolest respiratornih organa. Čini se da su prvi simptomi povišena temperatura i suhi kašalj. Posluhe nedjelju dana, može doći do otežanog disanja, a nekim pacijentima je potrebna bolnička njega.

 

Ovi simptomi ne znače nužno da ste oboljeli od korona virusa. Slično se manifestuju i drugi, mnogo češće virusi, poput prehlade i gripa.

 

U težim slučajevima, korona virus može dovesti do upale pluća, teškog akutnog respiratornog sindroma, multiorganske disfunkcije, pa čak i smrti.

 

Vjerovatnije je da će se pojaviti teži simptomi kod starijih ljudi i osoba koje već imaju bolesti poput astme i dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti.

 

Period inkubacije – vrijeme između infekcije i pokazivanja bilo kakvih simptoma – traje i do 14 dana, kažu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO). Ali neki istraživači kažu da može da traje i do 24 dana.

 

Kako da se zaštitimo?

 

Redovno i temeljno pranje ruku je presudno, kažu iz zdravstvenih organizacija.

 

Još uvijek se ne zna tačno kako se prenosi korona virus sa osobe na osobu. Međutim, slični virusi se šire putem kapljica, poput onih koji nastaju kada zaražena osoba kašlje ili kiše.

 

Zato je važno kihati i kašljati u maramice. Izbjegavajte da dodirujete lice neopranim rukama, ali i da budete u bliskom kontaktu sa zaraženim ljudima.

 

Maske za lice ne pružaju zaštitu protiv korona virusa, kažu medicinski stručnjaci.

 

Koliko brzo se širi virus?

 

Stotine novih slučajeva se registruje svakog dana širom svijeta. Ipak, vjeruje se da zdravstvene agencije možda nisu ni svjesne mnogih slučajeva.

 

Poslije Kine, virus se brzo proširio i u druge azijske zemlje, ali i ostale kontinente.

 

Koja je stopa smrtnosti i da li ću se oporaviti?

 

Blage simptome imaće četvoro od petoro oboljelih, pokazala je analiza Svjetske zdravstvene organizacije rađena na osnovu podataka 56.000 pacijenata.

 

Studija pokazuje da:

 

  • 80 posto ima blage simptome
  • 14 posto ima teške simptome
  • 6 posto postaje kritično bolesno

 

Stopa smrtnosti djeluje nisko (između jedan i dva posto) – ali ove brojke nisu pouzdane.

 

Hiljade ljudi se još uvijek liječe – tako da bi stopa smrtnosti mogla biti veća. Ne zna se koliko oboljelih sa blagim simptomima ni ne potraži pomoć, pa samim tim nisu ni registrovani – što znači da bi stopa smrtnosti mogla biti i niža.

 

Kako bismo ovo stavili u kontekst – oko milijardu ljudi godišnje oboli od gripa, a umre između 290.000 i 650.000. Opasnost gripa se mijenja svake godine.

 

Trenutno, liječenje podrazumijeva da se održava tijelo pacijenata, pružanjem pomoći pri disanju, sve dok se njihov imunološki sistem ne izbori protiv virusa.

 

Ipak, rad na razvoju vakcine je u toku i testovi na ljudima mogli bi da počnu prije kraja godine.

 

Bolnice takođe testiraju antivirusne lijekove da vide da li imaju uticaja.