Naslovna AKTUELNO Nakon odluke CIK -a pred nama je neizvjestan politički period!

Nakon odluke CIK -a pred nama je neizvjestan politički period!

Dugo očekivana odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH, odnosno podzakonski akt o načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH, mnoge stvari je razjasnila kada je riječ o formiranju vlasti u FBiH. CIK je sa sebe skinuo obavezu i vlast u FBiH se sada može formirati, ali uz rizik da nakon apelacije Ustavnom sudu BiH bude formirana neustavno.

 

Jučerašnjom odlukom CIK-a da se kod popunjavanja Doma naroda Parlamenta FBiH koristi popis stanovništva BiH iz 2013. godine i princip da se iz svakog kantona bira jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu, nezadovoljni su gotovo svi.

 

SDA, SDP, Demokratska fronta i Naša stranka su već najavili apelaciju Ustavnom sudu, jer je, kako navode, ovim podzakonskim aktom prekršen Ustav FBiH, u kojem se navodi da će se sve do implementiranja Aneksa 7 (povratak svako na svoje), primjenjivati popis stanovništva iz 1991. godine.

 

Nezadovoljan je i HDZ, a zamjenica predsjednika te stranke Borjana Krišto je kazala da su nezadovoljni jer je CIK usvojio princip 1/1/1, odnosno da se iz svakog kantona bira minimalno po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda. Upravo je Borjana Krišto prije skoro godinu podnijela apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom traži ocjenu ustavnosti Ustava FBiH, koji definiše princip 1/1/1.

 

Predsjednik CIK-a Branko Petrić više nego zadovoljno je saopćio da je ta institucija ispunila svoj dio posla i da su stvoreni uvjeti da se vlast u FBiH može formirati. I to je tačno. Odluka CIK-a znači da se može započeti procedura popunjavanja Doma naroda, što su pozdravili i Delegacija Evropske unije u BiH, Ambasada SAD-a, ali i Komesar za proširenje Evropske unije Johannes Hahn.

 

Vlast u FBiH se sada praktično može formirati, ali uz rizik da bude proglašena neustavnom ukoliko tako odluči Ustavni sud BiH po nekoj od najavljenih apelacija na spomenutu odluku.

 

Doduše, apelant može tražiti i privremenu mjeru zabrane popunjavanja Doma naroda do odluke Ustavnog suda, što sud može i ne mora prihvatiti.

 

Ipak, s obzirom na nezadovoljstvo odlukom CIK-a, teško je očekivati da će stranke na osnovu podzakonskog akta CIK-a delegirati svoje delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH.

 

Jedno je izvjesno, u FBiH slijedi neizvjestan politički period, s velikom šansom da i Dom naroda i Vlada FBiH ostanu u aktuelnom sazivu još jedan duži period. Koliko će to trajati sada zavisi od procedura podnošenja apelacija i brzine odlučivanja Ustavnog suda.

 

Poređenja radi, Borjana Krišto je svoju apelaciju podnijela u januaru ove godine, a Ustavni sud je još nikada nije razmatrao.

 

Treba napomenuti i ulogu Ustavnog suda FBiH, kojem je već pisao potpredsjednik Vlade FBiH Vesko Drljača koji je od tog suda zatražio mišljenje na osnovu kojeg se može eventualno osporiti odluka CIK-a.

 

Naime, Drljača je tražio da mu Ustavni sud FBiH odgovori da li je Dom naroda FBiH dom kantona ili dom konstitutivnih naroda i da li se pri njegovom popunjavanju treba primjenjivati popis iz 1991. i pravilo 1/1/1.