Naslovna AKTUELNO Nermin Salkić: BiH se uspješno bori s koronavirusom, ali ne smijemo posustajati...

Nermin Salkić: BiH se uspješno bori s koronavirusom, ali ne smijemo posustajati s mjerama

Više od 1.300 osoba zaraženo je koronavirusom u Bosni i Hercegovini, a stručnjaci navode da se pred našom zemljom nalazi nastavak borbe s epidemijom. Trenutno kao najveću opasnost ističu nekoliko aktivnih klastera, dok bi za naredni period potencijalni rizik za novo širenje zaraze mogli predstavljati građani, ali i stranci koji budu dolazili u BiH.

 

Subspecijalista gastroenterologije, specijalista interne medicine u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli i vanredni profesor na katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u ovom gradu prof. dr. sc. Nermin Salkić za Klix.ba kaže da je Bosna i Hercegovina veoma dobro stavila pod kontrolu širenje koronavirusa.

“U ovom trenutku najveću opasnost predstavlja još nekoliko zaostajućih klastera koji su već stavljeni pod kontrolu i koji bi se trebali iscrpiti u narednim danima. Naš najveći problem u narednom periodu predstavljaju uvezeni slučajevi iz drugih zemalja, od naših građana koji se vraćaju u BiH, ali i od stranaca. Kada je riječ o ovome, trebamo dodatno pojačati nadzor”, smatra Salkić.

 

Primjerene mjere

 

Mjere koje su poduzete u BiH, prema njegovom mišljenju, sasvim su primjerene i nisu previše oštre.

“U nekim zemljama u susjedstvu imamo uveden policijski sat koji traje nekoliko dana. Ne može se ni napraviti potpuni državni karantin u situaciji kada dnevno dijagnosticiramo od 40 do 50 novih slučajeva u BiH. To jednostavno nije toliki broj koji bi opravdao takvu rigoroznost”, ističe Salkić.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku jedino pooštravanje bi trebalo biti u smislu formiranja stalnih timova za kontrolu infekcije unutar svake općine, shodno broju stanovnika.

“Takav tim bi trebao imati ingerencije da može svaki sumnjiv slučaj staviti u karantin te testirati osobu i sve kontakte. Ovaj princip je korišten u Južnoj Koreji s velikim uspjehom i on omogućava da od ostale populacije budu odvojeni samo oni koji su potencijalno zaraženi. Ovakvi timovi bi trebali biti osnova za borbu protiv virusa jednom kada se popuste mjere ograničenja kretanja koje su sada na snazi. Imperativno je naravno osigurati da osobe koje su u karantinu tu i ostanu”, navodi Salkić.

Nažalost, ni Bosna i Hercegovina nije izbjegla problem prodora koronavirusa u zdravstvene ustanove, a u zavisnosti od broja oboljelih pojedine klinike su bile u potpunosti zatvorene, dok su zaraženi zaposlenici i njihove kolege s kojima su bili u kontaktu poslani u kućnu izolaciju.

Salkić naglašava da su po prirodi stvari zdravstvene institucije bilo kojeg tipa najugroženije po osnovu mogućnosti ulaska virusa. Sama njihova priroda, promet ljudi, bilo da se radi o pacijentima ili njihovoj pratnji, ih čini visokorizičnim za prenos virusa.

“S obzirom na to da naša zemlja još uvijek ima relativno nizak broj oboljelih u odnosu na većinu zemalja u našem okruženju, ovakva ‘izbacivanja iz stroja’ određenog broja medicinskih djelatnika, u kontekstu zdravstvenog sistema koji još uvijek nije preopterećen novooboljelim, nije napravio veće posljedice”, navodi Salkić.

Kako ističe, posebnu opasnost po zdravstveni sistem, odnosno zdravstvene radnike predstavljaju neprepoznati ležeći pacijenti, naglasivši da je epidemija u Italiji upravo i počela od pacijenta koji je skoro 10 dana neprepoznat ležao u bolnici, imajući pri tome desetine kontakta.

“Upravo zbog toga sve zdravstvene ustanove u BiH su provele rigorozne mjere kako bi se ovakav nepovoljan scenarij spriječio i gledajući dosadašnje proboje i pojave infekcije u unutarbolničkim uslovima u javnim institucijama, čini se da se pojave oboljelih među zdravstvenim radnicima dobro kontroliraju i upravo slanjem medicinara u izolaciju sprečava njihovo širenje”, kaže Salkić.

 

Zdravstveni sistem se može boriti s brojem oboljelih



Smatra da se naš zdravstevni sistem može nositi s trenutnim brojem aktivnih slučajeva jer je upravo primjena svih preventivnih mjera to i imala za cilj.

“Bitno je da mjere socijalne distance ostanu na snazi, odnosno da ne popustimo sada kada smo napravili odličan posao. Potrebno je da nastavimo s sve mjere još tri-četiri sedmice, čime bismo mogli postići dosta dobru epidemiološku kontrolu u populaciji. Tada bismo mogli popustiti dosta onoga što sada radimo, praktično ukinuti djelimični državni karantin i onda sve snage baciti na već spomenute timove za kontrolu infekcija, koji bi nove slučajeve brzo i energično ograničili i spriječili dalje širenje virusa u populaciji dok vakcina ne bude dostupna”, smatra Salkić.

Ukoliko se nastavimo striktno pridržavati, misli da bi BiH već u posljednjoj sedmici ovog mjeseca mogla biti u poziciji da počne popuštati neke mjere, odnosno da se polako počnemo vraćati normalizaciji života.

“Naravno, moramo biti svjesni da do dolaska vakcine neke od zaštitnih mjera nećemo moći popustiti. Neke od mjera ćemo morati i dalje primjenjivati dok ne postignemo imunitet od barem 70 posto populacije. Iskreno se nadam da ćemo taj imunitet postići vakcinom, a ne nekom neopreznošću na kraju ove borbe koja će dovesti do razbuktavanja epidemije”, dodaje on.

Na kraju ovaj tuzlanski stručnjak navodi da su ključ uspjeha u borbi s epidemijom koronavirusa strpljenje i upornost u pridržavanju preporučenih mjera.

“Ovo nije rat koji se može nabrzinu dobiti u jednoj ili dvije bitke, nego prije rovovski rat koji se dobija očuvanjem pozicija i iscrpljivanjem protivnika. Virusu da bi se širio trebaju domaćini, a ako mu to uskratimo i izolujemo one koji virus imaju, po prirodi njegovog razmnožavanja, put njegovog prijenosa će biti blokiran”, zaključuje Salkić.