Počela je druga nedjelja došašća, danas se obilježava i blagdan Sveti Nikola

Ususret Božiću, blagdanu Isusova rođenja, početak došašća i ove je godine obilježen tradicionalnim paljenjem prve adventske svijeće u nedjelju 28. novembra.

Došla je druga nedjelja došašća, pa tako vjernici pale drugu svijeću na adventskom vijencu. U pravilu adventski vijenac pleten je u krug tako da nema ni početka ni kraja i simbolizira vječnost.

Pravilno je da se adventski vijenac izrađuje od zimzelenih grančica, a ono upućuje na život koji ne prestaje, odnosno na vječni život.

 

U adventskom vijencu nalaze se četiri svijeće, one osim što obilježavaju četiri adventske nedjelje, obilježavaju i četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa, a u pravilu svijeće na adventskom vijencu su crvene i bijele boje te upućuju na Isusovu žrtvu i pobjedu.

 

Prema dugoj tradiciji na vijenac su se stavljale tri ljubičaste svijeće, znak pokore i obraćenja kao pripreme Isusova dolaska, i jedna ružičasta koja se palila kao izraz radosti zbog Isusova rođenja.

 

U zapadnom kršćanstvu, došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. U Rimokatoličkoj Crkvi, u došašću, prevladava ljubičasta boja u liturgiji. Čitaju se prikladni tekstovi iz Biblije.

 

U ovom vremenu prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja. Budnost je otvorenost očiju i srca, duboka svjesnost i nutarnje sabranje. Kršćani u došašću bdiju, da prepoznaju Boga, koji dolazi.

 

U prvome dijelu došašća (do 16. prosinca), vjernici se pripravljaju za slavni Kristov dolazak, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu (od 17. do 24. prosinca) pobliže pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.

 

U došašću su svakog jutra, zornice puku omiljene rane mise, koje imaju pokornički značaj, jer valja ustati vrlo rano da se stigne u crkvu. Predstavljaju stoga neki oblik četverotjednog trajnog odricanja od sna. Svoj početak imaju još u srednjem vijeku.

 

Također vjernici danas obilježavaju i blagdan Svetog  Nikole koji je svetac katoličke crkve, biskup, zaštitnik moreplovaca, ribara, pekara, zatvorenika, putnika, brodova, trgovaca, djece, i studenata.

 

Danas je poznat kao lik koji djecu obraduje svojim poklonima na dan sv. Nikole. Bio je poznat je po tome što je tajno davao ljudima novac, a sada se na zapadu često poredi sa Deda Mrazom. Deda Mraza na engleskom zovu Santa Claus što je skraćeno od Santa Nikolaus (sveti Nikola).

 

Dan sv. Nikole se obilježava 6. decembra/prosinca.

 

Podijelite na mrežama